Komunikacija e-mailom i surfanje internetom u bilo koje doba dana i s bilo kojeg mjesta na zemlji danas su posve uobičajena stvar. No, sve korisnike interneta zabrinula je informacija koju je otkrio suradnik najmoćnije američke špijunske agencije NSA Edward Snowden da se nadzire privatna komunikacija milijuna običnih ljudi te da su podaci zatraženi od najvećih svjetskih internetskih kompanija poput Googlea i Facebooka. Pitanja o privatnosti potaknuo je i Googleov proizvod Street View za koji su tvrtkini automobili snimali ulice najvećih hrvatskih gradova te se sada iz bilo kojeg dijela svijeta njima možete prošetati i zaviriti iza svakog ugla.
Pametna ekipa
Google je izabrao Zagreb za svoje središte u našoj regiji, a na njegovu je čelu Joško Mrndže, koji je na mjesto direktora za Hrvatsku došao prije dvije i pol godine. Zanimalo nas je čime se Google u Hrvatskoj zapravo bavi i koji su mu ciljevi ovdje te imamo li razloga biti zabrinuti za svoju privatnost na internetu.
Ovo ljeto buknula je velika svjetska afera nakon što je Snowden otkrio da se nadzire cijela privatna komunikacija običnih ljudi na internetu. Google ima i Gmail koji se sve više koristi za komunikaciju e-mailom. Kakva je sigurnost i privatnost korisnika vaših proizvoda?
Googleu je privatnost i sigurnost krajnjih korisnika supervažna i mi tu ne radimo kompromise. U skladu s ukupnom politikom tvrtke ponašamo se maksimalno odgovorno i u skladu sa zakonskom regulativom te zaštitom podataka. To je uistinu naša politika i moje osobno iskustvo.
Vidjeli smo da je nedavno bio objavljen oglas kojim se nudio posao u Googleovoj središnjici za Europu u Dublinu. Kakve su mogućnosti za zapošljavanje Hrvata u Googleu? Može li se bilo tko prijaviti za posao u Googleu i kako je Hrvatima koji ondje rade?
Odgovor je: dapače! Nas sada ima već prilično u Googleu, ne samo lokalno zaposlenih ovdje u Hrvatskoj nego ima i jako puno naših ljudi koji rade posvuda u Googleu. Proces zapošljavanja vrlo je zanimljiv i strukturiran. Imate proces intervjuiranja i u njemu dobijete različitu sliku profila svakog pojedinog kandidata. Postoji fama o pitanju koliko golf-loptica stane u autobus. Sva ta pitanja, pa čak i pitanje koliko loptica stane u autobus, nisu zato tu da bi to čovjek morao izračunati u sekundi, nego da se vidi kako razmišljate, kako ćete doći do rješenja. Mislim da Google u tom kontekstu traži inspirativne, bistre i brze ljude koji pokušavaju pronaći rješenje iz različitih kuteva. Moj “background” nije nužno internetski i, kada su me kolege iz Googlea zapošljavali, ja sam im u jednom trenutku rekao iskreno: “Ali ja vam nisam nikakav internetski guru”. Oni su rekli: “Ako mi mislimo da si ti vrijednosno OK te da si dovoljno spretan i sposoban, ovo je zanat koji ćeš naučiti”. Kad je riječ o Hrvatima u Googleu, tamo je nedavno došlo nekoliko naših mladih inženjera i uistinu nas je priličan broj.
Kakav je Google poslodavac?
Izvanredan. Ja sam u svom poslovnom iskustvu radio za mnoge vrijedne i dobre kompanije, ali Google je stvarno poseban. Znači, u nas se ulaže. Kako je ovo vrlo dinamičan biznis i uvijek je nešto novo, konstantno si u procesu učenja. U cjelini se vodi briga da se razvijete kao profesionalac i kao osoba. S druge strane, kompanija daje autonomiju s obzirom na to da je odabrala pametne ljude i onda vam kaže: “Vi ste pametna ekipa, recite vi nama što je najpametnije za to tržište ili dio poslovanja kojim se bavite!” Treba imati na umu da je Google jako mlada kompanija, stara samo 15 godina, koja je u tom razdoblju napravila zbilja čudesne stvari. Mislim da mi kao djelatnici Googlea živimo u jednom fantastičnom vremenu. U tom kontekstu Google je uistinu “wow”.
Googleovi automobili i bicikli koji su snimali za Google Street View završili su svoj posao i već možemo promatrati ulice većih hrvatskih gradova. Je li netko tražio da se ukloni nešto zbog povrede privatnosti?
Bilo je toga u neznatnom broju. Imate u samom Street Viewu mogućnost da kažete kako ne želite da se ova fotografija pojavi, ona se u tom trenutku zamrači ili “zablura”, i u tom je trenutku ta stvar riješena. Naravno, ako pratite Street View, vidjet ćete da su lica i registarske tablice zamućene, i to nije “real time”, to su fotografije s odmakom. Iskustvo lansiranja Street Viewa u Hrvatskoj inače je bilo iznimno kvalitetno i dobro. U konačnici, mi smo turistička zemlja te smatram kako je fantastično da netko iz Japana ili Australije na mapi i na prekrasnim stranicama naših turističkih zajednica može vidjeti gdje je ta lokacija koju posjećuje, gdje je parkiralište, koliko mu je nešto daleko, izgleda li ta vizura i pogled baš onako lijepo kao na fotografiji. Dat ću vam primjer iz osobnog iskustva. Moja supruga dolazi s otoka na kojem je sve lijepo fotografirano i sve se odlično vidi. S ove strane, gdje je moja mama, auto je prošao samo po magistrali i selo se ne vidi. Naravno, pitali su me: “A gdje smo mi?”. Kako je riječ o živom proizvodu, Street View se dorađuje, bit će još više fotografija i još bolja pokrivenost.
Dostupnije informacije
Je li hrvatska Vlada tražila da se nešto zamrači na Google Street Viewu?
Nije. Google Street View prati zakonsku regulativu svake pojedine države i tu smo apsolutno precizni te poštujemo sva pravila i u tom kontekstu nismo imali nikakav takav zahtjev.
Google je jedna od najvećih svjetskih kompanija, a Hrvatskoj trebaju investicije. Je li vas možda hrvatska Vlada kontaktirala, nudila neku suradnju, jeste li radili na nekim zajedničkim projektima? Mogu li uopće Hrvatska i Google surađivati?
Naprotiv. Mi nismo imali nekih izravnih formalnih kontakata osim u redovitom dijelu suradnje gdje se inače srećemo. Primjer je u turizmu, što je logično jer je Google kao medijska platforma bitan za turizam i na svjetskoj razini. Uzmemo li u obzir da se otprilike 70 posto svih odluka turista donosi na internetu, što je i logično jer će si svi uzeti vremena da na internetu istraže kamo putuju, koliko što stoji... pa smo mi kao medij za turizam tu prilično bitni te u tom kontekstu surađujemo s kolegama iz Ministarstva turizma. Surađivali smo u projektu svečanosti ulaska Hrvatske u EU, za koji smo imali livestream na YouTubeu. Na tim razinama, kada postoje neki afirmativni projekti u kojima možemo doprinijeti, mi se tu susrećemo i maksimalno smo otvoreni. Mislim da Vlada razumije važnost interneta i medija i smatram da će toga biti još više nađemo li zajedničke stvari na kojima možemo ili promovirati Hrvatsku ili činiti razliku tako da ljudima budu dostupnije informacije.
Gdje je danas hrvatsko gospodarstvo u odnosu na svijet po iskorištavanju interneta za poslovne ciljeve?
Hrvatska ne zaostaje puno. Internet-penetracija negdje je oko 70 posto, što je OK postotak kada uzmemo u obzir razvijene zemlje poput Velike Britanije ili skandinavskih zemalja. Svojedobno smo radili istraživanje na području hrvatskog turizma koje je pokazalo da se velike kompanije i te kako služe internetom kao alatom, imaju dobre stranice, ali imamo jako puno malih iznajmljivača, oko dvije trećine, koji nemaju svoje internetske stranice, što opet govori o fantastičnom potencijalu ako je turizam naša strateška grana. Tako da bih rekao da Hrvatska ne zaostaje, a u potencijalu potpunog iskorištavanja interneta, počevši od web-stranice koja više nije samo statična fotografija vašeg biznisa, ako mi uspijemo ostvariti da te naše internetske stranice postanu interaktivni izlozi u kojima vi predstavljate sebe i prodajete svoj sadržaj. To je budućnost. Mislim da nismo superrazvijeni, ali ne kasnimo puno.
Edukacija tržišta
A što Googleu uopće znači hrvatsko tržište?
Mi smo Googleu i te kako zanimljivi. Lijepo je da je Google otvorio svoj ured u Zagrebu koji pokriva našu jadransku regiju, Zagreb je centar iz kojeg činimo iskorak u regiji. Nije sad to pitanje samo oglašivačkog dijela koji je primarni Googleov prihod, nego je to i lansiranje lokaliziranih proizvoda. Znači, mi imamo Street View u Hrvatskoj, vozila su počela voziti po Sloveniji, a nadam se da će uskoro početi u Srbiji. Još će se neki proizvodi lokalizirati, poput YouTubea. S jedne strane, Google, naravno, želi lokalizirati proizvode, a s druge vjeruje da čitava regija ima potencijala za rast jer ukupna internet-penetracija u cijeloj regiji više nije tako mala.
Koji je glavni cilj Googlea u Hrvatskoj?
Razvoj i rast. Prije svega nas kao kompanije, ali mi možemo doprinijeti i hrvatskoj ekonomiji. Postane li web dominantan, bit će više posla za web-developere, bit će više posla za sve ljude koji se bave internetom, pa će samim time rastom interneta dobiti i cijela ekonomija. A mi možemo pomoći u smislu prepoznavanja važnosti interneta i edukacije čitavog tržišta.
Danas je svim kompanijama i brendovima najvažnije da se nađu na prvom mjestu Googleove tražilice i na to se troši uistinu velik novac. Je li to nešto što vas veseli ili imate i nekih drugih motiva osim što veće zarade na klikovima?
Mislim da tu nema prevelike magije, odnosno, ako ste vi u stvarnom životu najrelevantniji, najprofesionalniji, s najboljom web-stranicom za konkretan upit na tražilici, logično je da ćete vi biti bolje pozicionirani od nekog drugog. Naravno da postoje alati i načini kako to poboljšati. Ono što se događa u oglašivačkom dijelu, ako vam treba puno vremena da biste došli na vrh onog organskog dijela kroz “search engine” optimizaciju, jer je tu konkurencija jako puno različitih stranica, na neki način to možete premostiti uz pomoć oglašavanja. Taj oglašivački dio ponaša se drukčije u odnosu na organski. Da, nama je oglašavanje jedan od ključnih izvora prihoda, ali nikada ne bismo zbog oglašavanja kompromitirali redoviti organski dio na tražilici.
Zadnja velika stvar
Koga Google danas doživljava kao konkurenta? Vidio sam jednu vrlo zabavnu kartu izrađenu u stilu Međuzemlja iz Gospodara prstena na kojoj su suprotstavljeni Google, Facebook, Yahoo, Apple i još nekoliko tehnoloških kompanija.
Svaka od tih kompanija u određenom je dijelu osnovnog biznisa prepoznatljivija. Kad kažemo Facebook, pomislimo na socijalne društvene mreže, kada kažemo Google, vjerojatno je to metrika i tražilica, kada kažemo Apple, to su briljantni softver i hardver. Mi jesmo u tehnološko-internetskom svijetu konkurenti, ali to nije u kontekstu izravne borbe na tržištu. Mislim da trenutačno čitav internetski svijet zanima što je “nova velika stvar”...
A što je po vama bila “zadnja velika stvar” prije nego dođe ta “nova velika stvar”?
Meni osobno, a imam 46 godina, posljednja velika stvar bio je internet. Internet još nije tako star, otprilike 20-ak godina. Kao medij u demokratskom i razvojnom smislu revolucionizirao je cijeli svijet. Pitanje je što će biti. Mislim da živimo u fascinantnom vremenu. Sjećam se kada sam počeo raditi, kada nije bilo mobitela i e-maila. Sada, kada nešto ne riješim u tri sekunde putem svog pametnog telefona, malo se zabrinem. Hoću vam reći koji su to razvojni koraci. Što će se dogoditi za pet ili 20 godina? Mislim da će se događati čudesne stvari. Uzmemo li Google i pogledamo auto bez vozača ili Googleove naočale, tko zna što će biti iduća velika stvar, ali mislim da živimo u vrlo uzbudljivom vremenu. Najvažnije je da ta tehnologija bude na dobrobit svih ljudi u smislu da im olakšava život i da se više mogu posvetiti sebi.
"Internet još nije tako star, otprilike 20-ak godina"...veli šef HR Googlea...lol :)