Vijest o ukidanju prešutnih minusa po tekućim računima jučer je uznemirila više od 880 tisuća građana, pa su iz Hrvatske narodne banke poslali novo priopćenje.
Kažu kako su ih banke koje odobravaju takva prešutna prekoračenja obavijestile da nisu pokrenule niti su u tijeku bilo kakva, a pogotovo ne masovna otkazivanja prešutnih prekoračenja po tekućim računima građana, kao ni njihovo umanjenje na 1500 kuna. Slijedom toga, našim građanima ne prijeti masovna dužnička kriza koja bi mogla biti izazvana promjenom poslovne politike banaka u vezi s prešutnim prekoračenjima, ističu u HNB-u.
Iz Hrvatske udruge banaka također ističu da zasad nema i neće biti masovnog otkazivanja prešutnih minusa, sve dok ih se na to zakonski ne natjera. A što se tiče visokih kamata na prekoračenja po tekućim računima, kažu kako hrvatske banke s prosječno 10 posto kamate na minus ne odskaču od europskog prosjeka
Za RTL Direkt na pitanja je odgovorio direktor HUB-a Zdenko Adrović. U nastavku teksta prenosimo razgovor.
Prije nego što se dotaknemo pitanja kako dalje, kako je uopće došlo do svega ovoga i jesu li banke posljednje četiri godine namjerno zaobilazile zakon?
Ne, nije bilo nikakvog zaobilaženja zakona. Banke su i protekle četiri godine, a tako će biti i ubuduće pravilo, sve radile u skladu s propisima.
Kažete da je sve po propisima, ali jesu li banke namjerno uvalile to svojim klijentima tako da oni nisu znali u što ulaze?
Naravno da nisu, to je sve bilo u skladu sa zakonom i s izmjenama i takva je praksa od 2018. godine. Nema nikakvog kršenja zakona.
Bi li banke nastavile s objema praksama da ih sad nisu zaustavili regulatori?
Pa ja vjerujem da je to dobra tržišna praksa i da bi banke, pretpostavljam na temelju potražnje koja postoji za tim projektima, nastavile manje-više istim tempom. Svi ugovori na prešutno bili su između 8,11 i tih famoznih 17%, ali to je jako mali broj jer, ako se između ostalih 17 kretalo prosječno 10,97, logično je računati da je 80% ljudi bilo tu negdje oko 10%.
Ali najmanji u prešutnom ograničenju od 8,11. onaj je dio koji je maksimalan u onom dopuštenom prekoračenju, dakle u onom klasičnom minusu?
Da, tamo je maksimalna stopa bila 8,11. Ovdje je to zapravo početna stopa.
Zato se stječe dojam da su banke ciljano krenule uvaliti taj proizvod svojim korisnicima kako bi mogle više dizati na kamatama?
Što se tiče uvaljivanja, ajmo pogledati u kakvom su odnosu kamatne stope u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje. Krenite, recimo, od Velike Britanije. Prosječna kamatna stopa na prekoračenja je 40 posto. Uzimamo nju u obzir jer ima drugu valutu, ni mi još nemamo euro. Dakle Britanija je na 40 posto. Njemačka u prosjeku ima između 7 i 10 posto, dakle relativno slično kao u Hrvatskoj. Nije riječ ni o kakvom uvaljivanju, radi se o niskoj kamatnoj stopi kakvu ima Francuska, Italija. Naši građani u tom smislu bili su povlašteni.
Sada kad se to na neki način ukida, odnosno smanjuje na 1500, banke opet nude visoke kamate da se zatvore prešutna prekoračenja – od 7,8 % ili više. Zašto ne bi nudile i puno niže kamate za stambene kredite, evo do dva, tri posto?
Zato što je stambeni osiguran, ovo su neosigurani krediti. Ali krenimo redom.
Pa dobro, ali gotovinski krediti su 5% nisu 8%...
Ajmo krenuti redom. U ovom trenutku nijedna banka nije se počela prilagođavati. Prilagođavat će se kroz vrijeme. Vidjet ćemo kad koja, ali mislim da će to biti vrlo komplementarni postoci. I očekujemo da će rok povratka kredita biti u nekih 12 rata. Dakle građani će svi imati mogućnost vratiti svoje obaveze normalno i na vrijeme. Kad do toga dođe, onda će to sasvim sigurno biti 12 mjeseci s mjesečnim otplatama i ugodna kamatna stopa.
Ugodna misleći do 8?
Pa mjesečno do 8,11 maksimalno, efektivna kamatna stopa prema tome neće biti više od toga.
Čuli smo iz Udruge potrošača da razmatraju kolektivne tužbe zbog cijele ove situacije...
Danas je popularno u RH raditi kolektivnu tužbu, pogotovo ako misle da mogu ostvariti nešto na tome, ali mi imamo sve papire koji govore da su sve banke radile prema hrvatskim propisima. Tako da mislim da je vjerojatnost da netko dobije takav kolektivni spor ravna nuli.
Baš mi nekako dođe žao ovih naših banaka koje jadne trpe ogromne gubitke da bi HR građani živjeli bolje !