Ukrajina i Rusija tvrde da su stotine neprijateljskih vojnika ubijene u borbama za Bahmut. Situacija oko Bahmuta i dalje je teška, ali ukrajinske snage odbijaju sve ruske pokušaje zauzimanja grada, rekao je zapovjednik kopnenih snaga general pukovnik Oleksandr Sirskij u ponedjeljak. "Sve neprijateljske pokušaje zauzimanja grada odbili smo topništvom, tenkovima i drugim vatrenim oružjem", rekao je.
Praćenje događaja iz rata u Ukrajini za 13. ožujka je završilo. Novi live pratiti na web stranici.
Tijek događaja:
22:42 - Rusija je u ponedjeljak predložila produljenje sporazuma o izvozu ukrajinskog žita, koji ističe 18. ožujka, na dodatnih 60 dana, što je ponuda koju je kritizirao Kijev koji u tome vidi stavljanje pod znak pitanja inicijalnog dogovora.
Moskva se ne protivi obnavljanju sporazuma koji omogućuje siguran izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, ali samo na razdoblje od 60 dana, što je dvostruko kraće razdoblje od onog predviđenog prošlim sporazumom, rekao je u ponedjeljak zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinin. Sporazum o izvozu žita između Rusije i Ukrajine, sklopljen uz posredovanje UN-a i Turske prošlog srpnja, imao je za cilj spriječiti globalnu prehrambenu krizu dopuštanjem sigurnog izvoza žita iz tri ukrajinske crnomorske luke koje su blokirale ruske snage.
Ukrajinski ministar za infrastrukturu rekao je da ruski prijedlog o produljenju od 60 dana "proturječi dokumentu koji su potpisali Turska i UN", sporazumu koji uključuje najmanje 120 dana produljenja. UN je u priopćenju iz Ženeve objavio da je "primio na znanje" ruski prijedlog i naglasio da je čelnik UN-a "potvrdio da će UN učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi očuvao integritet 'Crnomorske inicijative' i osigurao njezin kontinuitet".
Nakon razgovora s trgovinskom dužnosnicom Ujedinjenih naroda Rebecom Grynspan i najvišim dužnosnikom UN-a za humanitarna pitanja Martinom Griffithsom, Sergej Veršinin je rekao da se Moskva ne protivi novom produljenju", nakon što staro istekne, ali samo na 60 dana. Veršinin je rekao i da je unatoč "sveobuhvatnom i iskrenom razgovoru" Rusija primijetila da ograničenja za njezine izvoznike poljoprivrednih proizvoda ostaju na snazi. "Naša buduća pozicija bit će određena opipljivim napretkom u normalizaciji našeg izvoza poljoprivrednih proizvoda, ne na riječima, već na djelima", rekao je Veršinin, dodajući da to među ostalim uključuje bankovna plaćanja, transportnu logistiku, osiguranja i odmrzavanje financijskih aktivnosti.
Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price rekao je da je ovo "ključni trenutak" u pregovorima o Crnomorskoj inicijativi. Price kaže da svijet treba inicijativu, za koju tvrdi da omogućuje izvoz žitarica zemljama u razvoju, kao i pomaže sniziti cijene hrane. "Ovo je ključno sredstvo u ključnom trenutku", rekao je Price.
21:27 - Kraljevska mornarica kaže da je pratila rusku fregatu i tanker u vodama blizu Ujedinjenog Kraljevstva. HMS Portland je raspoređen iz Plymoutha da prati Admiral Kasatonov i tanker za podršku Akademik Pashin. Britanska fregata Type 23 pratila je Ruse kroz La Manche u nedjelju ujutro dok su išli prema Sjevernom moru, nakon što su plovili prema sjeveru kroz Biskajski zaljev.
"Kraljevska mornarica rutinski odgovara na prateće ratne brodove u našim teritorijalnim vodama i susjednim morskim područjima kako bi osigurala poštivanje pomorskog prava i odvratila zlonamjerne aktivnosti. Pratnja ruske radne skupine zajedno sa savezničkim partnerima pokazuje predanost Kraljevske mornarice i NATO saveza održavanju pomorske sigurnosti koja je ključna za naše nacionalne interese'', kazao je zapovjednik broda Ed Moss-Ward. Admiral Kasatonov djeluje u istočnom Mediteranu od početka 2022., dok je Akademik Pashin bio u regiji krajem prošle godine. Rusi su prošle srijede prošli kroz Gibraltarski tjesnac, a ratni brodovi NATO-a pratili su ih tijekom cijelog putovanja.
20:30 - SAD je poticao kineskog predsjednika Xi Jinpinga da razgovara s ukrajinskim čelnikom Volodimirom Zelenskim, izvijestio je dužnosnik Bijele kuće. Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da Washington želi da Kina čuje "ne samo rusko stajalište" o tekućem ratu. Također je objavljeno da predsjednik Xi planira održati videopoziv sa Zelenskim nakon što se kineski čelnik potencijalno sastane s Vladimirom Putinom u Rusiji već sljedeći tjedan. Ipak, Sullivan je rekao da Ukrajina nije potvrdila poziv između Zelenskog i Xija.
19:07 - Moskva se ne protivi obnavljanju sporazuma koji omogućuje siguran izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, ali samo na razdoblje od 60 dana, što je dvostruko kraće razdoblje od predviđenog prošlim sporazumom, rekao je u ponedjeljak zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova.
Sergej Veršinin je to najavio nakon razgovora s dužnosnicima UN-a u Ženevi. Sporazum o izvozu žita između Rusije i Ukrajine, sklopljen uz posredovanje UN-a i Turske prošlog srpnja, imao je za cilj spriječiti globalnu prehrambenu krizu dopuštanjem sigurnog izvoza žita iz tri ukrajinske crnomorske luke koje su blokirale ruske snage. Ugovor, koji je u studenom produljen na 120 dana, istječe 18. ožujka.
Nakon razgovora s trgovinskom dužnosnicom Ujedinjenih naroda Rebecom Grynspan i najvišim dužnosnikom UN-a za humanitarna pitanja Martinom Griffithsom, Veršinin je rekao da je unatoč "sveobuhvatnom i iskrenom razgovoru" Rusija primijetila da ograničenja za njezine izvoznike poljoprivrednih proizvoda ostaju na snazi. Rusija tvrdi da, iako njen poljoprivredni sektor nije izravno pod sankcijama zapada, sankcije financijskom sustavu, logistici i osiguranju stvaraju barijeru izvozu žita i gnojiva. Rusija se "ne protivi još jednom produženju 'Crnomorske inicijative' nakon isteka drugog mandata 18. ožujka, ali samo za 60 dana", rekao je Veršinin.
"Naše daljnje stajalište odredit ćemo nakon opipljivog napretka u normalizaciji izvoza naših poljoprivrednih proizvoda, ne na riječima, već na djelima", dodao je. Visoki dužnosnik ukrajinske vlade koji je bio uključen u pregovore o osiguranju dogovora prošlog srpnja odbio je komentirati pitanje produženja sporazuma. Moskva je prethodno signalizirala da će pristati na produljenje samo ako se ukinu ograničenja koja utječu na njezin izvoz, ali mnogi diplomati i visoki dužnosnici, uključujući turskog ministra obrane Hulusija Akara, rekli su uoči razgovora da su optimistični.
18:44 - Talijanska vlada u ponedjeljak je optužila rusku plaćeničku skupinu Wagner da stoji iza sve većeg broja brodova s migrantima koji pokušavaju prijeći Sredozemno more, u sklopu strategije Moskve da se osveti zemljama koje podržavaju Ukrajinu.
"Mislim da sada sa sigurnošću možeo reći da je eksponencijalni rast migrantskog fenomena s afričkih obala, ne beznačajnih razmjera, dio jasne strategije hibridnog rata koju primjenjuje jedinica Wagner, koristeći svoj značaj u nekim afričkim zemljama", priopćio je ministar obrane Guido Crosetto. Oko 20.000 osoba dosad je ove godine stiglo u Italiju, u usporedbi sa 6100 u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci ministarstva unutarnjih poslova, dok problem migracije pojačava pritisak na desničarsku vladu. Snage Wagnera optužene su za djelovanje u nekoliko afričkih zemalja, uključujući Libiju, Mali i Srednjoafričku Republiku.
Crosetto, viši dužnosnik desničarske stranke Talijanska braća premijerke Georgije Meloni, pozvao je saveznike u NATO-u da pomognu Italiji u nošenju s porastom migrantskih dolazaka. "Atlantski savez će biti snažniji ako podijelimo zajednički teret, no postoji opasnost od pucanja ako se zemlje koje su najizloženije odmazdi ostave same", rekao je. Meloni, koja ima strog stav prema ilegalnim migracijama, našla se prošli mjesec na udaru žestokih kritika nakon brodoloma blizu južne regije Kalabrije u kojem je stradalo 79 osoba. U nedjelju se nakon isplovljavanja iz Libije prevrnuo brod, a humanitarna organizacija Alarm Phone optužila je Italiju da nije poslala obalnu stražu unatoč tome što je u subotu upozorena da je brod u nevolji.
17:18 - U emisiji ruske državne televizije Russia 1 propagandistica i novinarka Margarita Simonjan ponovno je, prema retorici Vladimira Putina, napala NATO, navodeći kako se ''trenutno odvija sukob Rusije i NATO-a na teritoriju Ukrajine''.
16:42 - Najmanje trojica ruskih diplomata, među stotinama koje su protjerane iz zemalja članica Europske unije ili stavljene na "crnu listu" od početka invazije na Ukrajinu, sada su akreditirani predstavnici u Srbiji, objavio je u ponedjeljak Radio Slobodna Europa (RFE). U mjesecima nakon ničim izazvane ruske invazije na Ukrajinu prošle godine, stotine ruskih diplomata protjerano je iz država EU-a, a nekoliko država kao razlog za protjerivanje ili stavljanje na crnu listu navelo je navodnu špijunažu.
Najmanje trojica tih diplomata sada su akreditirani u Srbiji, uključujući dvojicu njih s vezama s ruskim obavještajnim službama, navodi RFE pozivajući se na svoje višemjesečno istraživanje. Četvrti diplomat, koji se trenutno nalazi u ruskom veleposlanstvu u Beogradu, napustio je rusku diplomatsku misiju u Helsinkiju dva mjeseca nakon što je Finska najavila da će, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, protjerati diplomate te zemlje. Rusija je svoje diplomatsko prisustvo u Srbiji pojačala nakon vala protjerivanja diplomata iz EU-a prošle godine, a na listi srbijanskog ministarstva vanjskih poslova sada su 62 akreditirana diplomata, u usporedbi s 54 koliko ih je bilo u ožujku 2022.
Za razliku od većine europskih zemalja, Beograd nije uveo sankcije Moskvi nakon početka invazije na Ukrajinu, a dok Srbija teži pridružiti se Europskoj uniji, predsjednik Aleksandar Vučić i vlada Ane Brnabić nastoje održati tradicionalno jake veze s Rusijom, objašnjavajući to nacionalnim i državnim interesima. Uz energetsku ovisnost o ruskom plinu, Srbija i Rusija dijele pravoslavno kršćansko nasljeđe, a Moskva je podržala Beograd u brojnim sporovima s Zapadom. Rusija je istodobno među zemljama koje ne priznaju neovisnost Kosova i podržava napore Srbije da blokira kosovsko članstvo u međunarodnim institucijama. Sada je najmanje jedan protjerani ruski diplomat, povezan s odjelom Federalne službe bezbjednosti (FSB) koji se dovodi u vezu s napadima usmjerenim na američki energetski sektor, poslan u Beograd, dok je drugi povezan s ruskom kontraobavještajnom službom, tvrdi RFE nakon skoro jednogodišnjeg istraživanja.
15:32 - Ruski trgovinski višak premašio je u 2022. godini 330 milijardi dolara, odražavajući skok izvoza i visoke cijene nafte na svjetskim tržištima, pokazali su u ponedjeljak podaci carinske uprave. Ruski izvoz porastao je lani za 20 posto, na 591,5 milijardi dolara. Uvoz je smanjen za 12 posto, na 259,1 milijardu dolara.
Višak u ruskoj trgovinskoj bilanci time je bio veći za 68 posto nego u 2021. godini, dosegnuvši 332,4 milijarde dolara, objavila je carinska uprava. Zahvaljujući visokim cijenama ruski prihod od prodaje sirove nafte i naftnih derivata poskočio je lani za 42 posto, unatoč zapadnim sankcijama, koje su pak ograničile ruski uvoz.
Kako bi Rusiji ograničili prihod za financiranje rata u Ukrajini, G7 i njegovi partneri, uključujući EU, ograničili su krajem prošle godine cijene ruske nafte na 60 dolara, zaprijetivši osiguravateljima i prijevoznicima sankcijama budu li prevozili skuplje barele. U veljači ograničili su i cijene skupljih derivata na 100 dolara, a onih jeftinijih na 45 dolara, što bi trebalo smanjiti ruski prihod u ovoj godini. Cjenovna kočnica već se jasno osjetila u prva dva ovogodišnja mjeseca, napominje agencija dpa. Ruski uvoz u međuvremenu se gotovo vratio na predratne razine, djelomično zbog 'sivih' isporuka preko trećih zemalja.
14:10 - Posjet Vladimira Putina summitu G20 u Indiji ove godine nije isključen, priopćio je Kremlj. Ruski čelnik tek treba otputovati izvan granica bivšeg Sovjetskog Saveza od slanja svojih oružanih snaga u Ukrajinu u veljači prošle godine.
Međutim, nije isključeno njegovo moguće sudjelovanje na summitu u New Delhiju ovog rujna.
Upitan hoće li Putin prisustvovati summitu, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas novinarima: "To se ne može isključiti. Rusija nastavlja u potpunosti sudjelovati u okviru G20. Namjerava to i nastaviti činiti. Ali odluka još nije donesena."
12:51 - Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se u Moskvi s čečenskim vođom Ramzanom Kadirovim. Kadirov je tijekom sastanka rekao ruskom čelniku da čečenski borci "uspješno služe u zoni posebne vojne operacije" i "ispunjavaju sve zapovijedi" do pobjede.
Kao odgovor, Putin je zamolio Kadirova da zahvali čečenskim vojnicima koji se bore u Ukrajini.
Kadirov je ostao snažan zagovornik ruske invazije na Ukrajinu i prošle je godine rekao da će njegova tri sina tinejdžera - u dobi od 14, 15 i 16 godina - uskoro krenuti u Ukrajinu kako bi se borili na prvim linijama bojišnice. Također je pozvao Moskvu da u prošlosti razmotri korištenje nuklearnog oružja male snage u Ukrajini.
Posljednje vrijeme u medijima su se pojavile spekulacije da je Kadirov navodno ozbiljno bolestan i ima problemima s bubrezima i u strahu je da su ga otrovali. Priča se i da je navodno pozvao vodećeg liječnika iz Ujedinjenih Arapskih Emirata jer 'ne vjeruje' moskovskim liječnicima, piše Metro.
Nekoliko oporbenih izvora tvrdilo je da je bolest uzrok njegovog nedolaska na Putinov govor o stanju nacije 12. veljače, te nedavnog 'napuhanog' izgleda, kao što se vidjelo na nedavnom sastanku u njegovoj palači u čečenskoj prijestolnici Groznom s Denisom Pushilinom, šefom napadnuta Narodna Republika Donjeck.
Poznato je da je luksuzni privatni zrakoplov čečenskog vođe nedavno nekoliko puta putovao u UAE.
12:15 - Kineski predsjednik Xi Jinping planira posjetiti Rusiju već sljedećeg tjedna, rekli su ljudi upoznati s tim, prenosi Reuters.
Xi Jinping također planira razgovarati s Volodimirom Zelenskim prvi put od početka rata, piše Wall Street Journal. Kineski predsjednik će virtualno razgovarati sa svojim ukrajinskim kolegom vjerojatno nakon posjeta Moskvi sljedeći tjedan, izvijestio je list pozivajući se na izvore upoznate s tim pitanjem.
12:00 - Jedan od najbližih suradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina rekao je u ponedjeljak da Sjedinjene Države i Velika Britanija šire obmanjujuće informacije da je proukrajinska skupina raznijela plinovod Sjeverni tok prošle godine. The New York Times objavio je prošli tjedan da obavještajni podaci koje su proučili američki dužnosnici sugeriraju da je proukrajinska skupina, koju su vjerojatno činili Ukrajinci ili Rusi, izvršila sabotažu na plinovodu 26. rujna prošle godine.
Tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev postavio je pitanje može li jedna takva skupina izvesti takvu smjelu sabotažu na najvažnijem ruskom energetskom koridoru prema Europi. "U pokušaju prikrivanja pravih počinitelja tog kaznenog djela, provladini anglosaksonski mediji, po nalogu odozgo, imenovali su krivca - skupinu ukrajinskih terorista", rekao je Patrušev za list Argumenti i Fakti.
Rusija, rekao je, još sa sigurnošću ne zna tko stoji iza tog napada jer nije bila uključena u istragu. "Ako novine revno tvrde da je sabotažu počinila skupina ukrajinskih terorista, tada se mora postaviti pitanje postoji li uopće takva skupina i je li sposobna to izvesti", rekao je.
Sjedinjene Države i Velika Britanija sposobni su raznijeti takav plinovod, rekao je. Obje zemlje odlučno niječu da su to učinile. Švedski i danski istražitelji još nisu utvrdili tko je odgovoran na napad na Sjeverni tok.
11:26 - Ukrajinske trupe pucale su na ruske položaje u blizini istočnog grada Bahmuta, gdje borbe ne pokazuju znakove popuštanja. Borci u regiji suočavaju se s nemilosrdnim ruskim napadima mjesecima, a obje strane izvješćuju o sve većim neprijateljskim gubicima. Situacija oko Bahmuta i dalje je teška, ali ukrajinske snage odbijaju sve ruske pokušaje da zauzmu to područje, tvrde vlasti.
10:43 - Kineski predsjednik Xi Jinping planira otputovati u Rusiju i sastati se sa svojim kolegom Vladimirom Putinom sljedeći tjedan, rekle su osobe upoznate s tim pitanjem, a to će biti prije nego što se očekivalo, javlja Reuters. Planovi za posjet dolaze u trenutku kad Kina nudi mirovno posredovanje u Ukrajini, prijedlog koji su zapadne zemlje dočekale sa skepticizmom s obzirom na kinesku diplomatsku potporu Rusiji.
Ruska novinska agencija Tass objavila je 30. siječnja da je Putin pozvao Xija u posjet na proljeće. The Wall Street Journal objavio je prošli mjesec da bi posjet Moskvi mogao biti u travnju ili početkom svibnja. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentarom o mogućnosti da Xi posjeti Moskvu, a Kremlj je odbio komentirati.
Prošlog mjeseca ruski predsjednik Vladimi Putin ugostio je šefa kineske diplomacije Wang Yija u Moskvi i nagovijestio je da će Xi posjetiti Rusiju. Izvori koji su o posjetu izvijestili odbili su biti imenovani s obzirom na osjetljivost pitanja.
Kina i Rusija sklopile su partnerstvo "bez ograničenja" u veljači 2022., nekoliko tjedana prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, a dvije strane nastavljaju potvrđivati snagu svojih veza.
7:48 - Situacija oko Bahmuta i dalje je teška, ali ukrajinske snage odbijaju sve ruske pokušaje zauzimanja grada, rekao je zapovjednik kopnenih snaga general pukovnik Oleksandr Sirskij u ponedjeljak. "Sve neprijateljske pokušaje zauzimanja grada odbili smo topništvom, tenkovima i drugim vatrenim oružjem", rekao je.
Sirskij je rekao da ruska plaćenička skupina Wagner "napada iz nekoliko smjerova pokušavajući proboj naših obrambenih linija i napredovati prema središnjem dijelu grada". Reuters nije mogao neovisno provjeriti to izvješće.
Neki vojni stručnjaci doveli su u pitanje smisao nastavka obrane grada, ali je Sirskij rekao da to pomaže da se dobije vrijeme u pripremama za protuofenzivu. "Pravi heroji sada su branitelji koji drže istočnu bojišnicu na svojim plećima i nanose najveće moguće gubitke, ne štedeći ni sebe ni neprijatelja", rekao je Sirskij u subotnjem priopćenju.
"Potrebno je kupiti vrijeme za stvaranje zaliha i pokretanje protuofenzive koja nije daleko."
U videu objavljenom u subotu Jevgenij Prigožin, šef ruske plaćeničke skupine Wagner, rekao je da su njegove snage blizu administrativnog središta grada. Stojeći na krovu visoke zgrade u, kako se tvrdi, Bahmutu Prigožin je pokazivao prema zgradi u daljini. “To je zgrada gradske uprave, ovo je centar grada”, rekao je u punoj ratnoj opremi. "Udaljena je kilometar i dvjesto metara". Govoreći dok je topništvo tutnjalo u pozadini Prigožin je rekao da je sada najvažnije dobiti više streljiva od vojske i "krenuti naprijed".
Wagner je predvodio ofenzive na gradove u istočnoj Ukrajini, uključujući Bahmut. Obje strane pretrpjele su velike gubitke.
Britanska vojna obavještajna služba rekla je da rijeka Bahmutka u središtu grada sada označava liniju bojišnice.
"Ukrajinske snage drže zapadni dio grada i srušile su ključne mostove preko rijeke, koja ide u smjeru sjever-jug kroz otvoreni prostor širine 200 do 800 metara", priopćilo je britansko ministarstvo obrane.
"To je područje postalo zona ubijanja, što ga vjerojatno čini velikim izazovom za Wagnerove snage koje pokušavaju nastaviti svoj frontalni napad prema zapadu."
Moskva kaže da bi zauzimanje Bahmuta napravilo rupu u ukrajinskoj obrani i predstavljalo bi korak prema zauzimanju cijele industrijske regije Donbas, glavne ruske mete.
7:33 - Ukrajinske snage odbile su 102 napada u prošlom danu prema najnovijim informacijama Glavnog stožera oružanih snaga Ukrajine. U svom posljednjem ažuriranju, navodi se da su ruske snage nastavile ofenzivne operacije u regijama Lymanski, Bakhmutsky, Avdiivskyi, Marinskyi i Shakhtarskyi pravci. Oko Kupjana i Limanska, ruske snage nastavile su s pokušajima proboja ukrajinske obrane napadima u nekoliko područja i topničkim granatiranjem.
U ažuriranju se također tvrdi da ruske snage "nastavljaju pljačkati privremeno osvojene teritorije".
7:14 - Najmanje jedna osoba ozlijeđena je u južnoj ruskoj regiji Belgorod koja graniči s Ukrajinom nakon što je protuzračna obrana u ponedjeljak oborila četiri projektila, rekao je guverner Vjačeslav Gladkov na svom Telegram kanalu.
“Naš sustav protuzračne obrane aktiviran je u Belgorodu i Belgorodskoj oblasti. Oborena su četiri projektila. Razmjeri štete na terenu se razjašnjavaju. Već se zna da je jedna osoba ranjena”, stoji u objavi. “Ekipa hitne pomoći upućena je na mjesto događaja. Također postoji šteta od krhotina projektila u dvije privatne kuće", kazao je. Gladkov nije spomenuo izvor projektila.
Vlasti u Belgorodu, koji graniči s ukrajinskom regijom Harkiv, izvijestile su o više napada otkako je Rusija prošle godine započela invaziju svog susjeda punog opsega.
Ukrajina je prethodno odbila komentirati napade unutar Rusije.
6:54 - Sukob između ruskog Ministarstva obrane i financijera Wagner grupe Jevgenija Prigožina vjerojatno je dosegao vrhunac jer su tisuće boraca poginule u borbama u Bahmutu. Prema analizi Instituta za proučavanje rata (ISW), rusko Ministarstvo obrane (MoD) "trenutačno daje prioritet eliminaciji Wagnera na bojištima u Bahmutu" za koje zaključuje da usporava njegovo napredovanje u tom području.
Rečeno je da je sukob započeo kada je Prigožin vodio "nemilosrdnu kampanju klevete" protiv visokih osoba u ruskoj vojsci, uključujući ministra obrane Sergeja Šojgua i načelnika ruskog Glavnog stožera Valerija Gerasimova.
Sada kada skupina nije uspjela pokazati napredak, vjeruje se da dužnosnici ruskog Ministarstva obrane “iskorištavaju priliku da namjerno potroše i elitne i osuđene Wagnerove snage u Bahmutu u nastojanju da oslabe Prigožina i skrenu s kolosijeka njegove ambicije za većim utjecajem u Kremlju.”
Ruski predsjednik Vladimir Putin vjerojatno je spriječio rusko Ministarstvo obrane da izravno napadne Prigožina, ali je umjesto toga stvorio uvjete u kojima je rusko vojno vodstvo moglo ponovno preuzeti više ovlasti. Takvi su uvjeti vjerojatno ugrozili Prigožina, koji je počeo intenzivirati svoju kritiku ruskog Ministarstva obrane i dodatno produbio sukob između Wagnerovih snaga i vojnog vodstva.
6:42 - Predsjednik Volodimir Zelenski dodijelio je orden Heroja Ukrajine Oleksandru Matsievskyiju, vojniku koji je pogubljen mitraljeskom vatrom pred kamerom nakon što su ga zarobili ruski vojnici. Zelenski je rekao: “Danas sam dodijelio titulu heroja Ukrajine vojniku Oleksandru Matsievskyiju. Čovjek kojeg će poznavati svi Ukrajinci. Čovjek koji će se zauvijek pamtiti. Za njegovu hrabrost, za njegovo povjerenje u Ukrajinu i za njegovo ‘Slava Ukrajini!".
6:38 - Šef ruske plaćeničke vojske Wagner tijekom vikenda je objavio da ima ambicije pretvoriti svoju privatnu vojnu tvrtku u "ideološku vojsku" koja će se boriti za pravdu u Rusiji. Borci Jevgenija Prigožina, šefa Wagnera od kojih su neki osuđenici, mjesecima napadaju u istočnoj Ukrajini, prvenstveno gradić Bahmut koji Rusija zove Artemovsk i na njega gleda kao na odskočnu dasku za zauzimanje većih gradova poput Kramatorska i Slovjanska.
"Nakon zauzimanja Artemovska (Bahmuta), krenut ćemo iznova", rekao je Prigožin u videu objavljenom na Telegramu. "Konkretno, počet ćemo regrutirati nove ljude iz regija." "Wagner se mora pretvoriti iz privatne, najbolje vojske na svijetu koja je sposobna braniti državu, u vojsku s ideologijom. A ta ideologija je borba za pravdu."
Prigožin je u petak rekao da je Wagner u 42 grada u Rusiji otvorio 58 regrutnih centara kako bi pokušao obnoviti svoju vojsku koja je na istoku Ukrajine pretrpjela teške gubitke.
Prigožin, bivši zatvorenik koji je odslužio devet godina zatvora za krađu i ulična razbojstva 1980-ih, pojavio se iz sjene i postao eksponiran otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u veljači prošle godine.
No njegovi javni istupi, politički utjecaj i sklonost vulgarnom kritiziranju vojnog vrha i bilo koga tko mu se nađe na putu, razljutila je neke u vladi koji ga žele obuzdati. Ulazak u političku sferu bez jasnog odobrenja Kremlja smatra se izazovom sustavu kojeg je predsjednik Vladimir Putin izgradio otkad ga je Boris Jeljcin izabrao kao svoga nasljednika 1999. Prigožin niječe da ima ikakve političke ambicije.
prigožin se nema baš čime pohvaliti jer on + ruska vojska već9 mjeseci bore se za osvajanje strateški nebitnog Bahmuta, a pri tome su Prigožinove snage od 45.000 pale na oko 7.000 boraca. naravno nisu svi poginuli, neki su i ranjeni te nesposobni za borbu, a nisu svi stradali kod Bahmuta, no glavnina jest. Ovakvim tempom napredovanja i gubitaka, putler će za par mjeseci morati ići na mobilizaciju još barem 400.000 ljudi,a već sada im kronično nedostaje ljudi u proizvodnji. to se zove uspješno pokapanje ruskog gospodarstva