Snažan potres magnitude 5,6 po Richteru s epicentrom u Jadranu pogodio je jutros Italiju, a osjetio se i u Hrvatskoj. Seizmolog Krešimir Kuk ističe kako Italija nekoliko godina nije imala jačih potresa.
- Seizmičnost nikada nije pravilno i jednoliko raspoređena u vremenu. Postoje periodi kada je izraženija, kada imamo više potresa, a postoji vrijeme kada ih nema. Što se Italije tiče, oni nisu imali nekoliko godina jačih potresa. Godine 2016. je bio potres kod Amatricea, koji je bio značajan i jak, prije toga L'Aquila. Italija ima puno više potresa od nas, oni su i jači i češći. Ipak, relativno je govoriti je li se tlo smirilo. U svakom slučaju potresi se ne događaju pravilnim tijekom - pojašnjava u emisiji "Otvoreno" HRT-a.
- Gledajući Jadran kao cjelinu, poglavito južni dio, tamo su potresi relativno česti - dodao je, a govoreći o mogućnosti da se u Jadranu dogodi tsunami, kaže da je to moguće, ali da su fizikalne karakteristike ovoga mora uvjetovane početnim uvjetima.
- Kod nas je tijekom povijesti zabilježeno nekoliko tsunamija, ali oni su ipak mali. Jako jugo proizvede valove visine nekoliko metara, to su efekti jači od svih dosadašnjih zabilježenih tsunamija - navodi.
Seizmolog Kuk kao najsigurnije zone u Hrvatskoj ističe dio Baranje i Istru. - Ima na internetu karta potresne ugroženosti. Danas je to već relativno dobro poznato. Nisam od onih koji će plašiti ljude, čujem opet priče "sada smo mirni 100 godina". Mi naprosto ne trebamo računati kada će biti sljedeći potres, moramo djelovati brzo i efikasno da se osiguramo od njih kada god oni bili - zaključuje.
VIDEO Snažan potres magnitude 5.7 po Richteru pogodio Italiju, a probudio je i Hrvate: 'Osjetilo se ljuljanje zgrade'
Proces obnove
Predsjednik Socijaldemokrata Davorko Vidović, govoreći o procesu obnove nakon zagrebačkih i petrinjskih potresa, navodi kako misli da je "ovdje riječ o pravom porazu Hrvatske".
- Apsolutno je previše papira. Pregledavao sam novi paket mjera, to je 86 stranica gusto tipkanog teksta kroz koji se ne možete probijati od silnih papira, dozvola, institucija, revidenata, projektanata, izvođača - ističe, no ministar Ivan Paladina se ne slaže da je obnova na mrtvoj točci.
- Do ovoga trenutka, što se tiče manjih zahvata, nekonstrukcijske obnove, obnovljeno je nešto više od 6.500 objekata. Što se tiče konstrukcijske obnove, gradnje zamjenskih obiteljskih kuća. Započela je gradnja otprilike sto zamjenskih obiteljskih kuća na Banovini. Od toga je šest završeno. Na području Zagreba započeto je 40-ak objekata, deset je završeno - kazao je.
U Zagrebu je u tijeku prvenstveno obnova školskih zgrada te su napravljene četiri cjelovite obnove. - Tu su tri osnovne škole i jedan učenički dom. To su škole koju se obnovljene ne samo konstrukcijski, već i energetski, dobili su nove interijere, opremu, instalacije... - istaknuo je zamjenik gradonačelnika grada Zagreba Luka Korlaet dodajući da je u Zagrebu u potresima stradalo 175 odgojno-obrazovnih ustanova.
Japanci se nisu mogli osigurati, a kao mi da se osiguramo. Dajte pustite na htv film Fukushima, čisto da ljudi znaju što nas čeka u skoroj budućnosti s našom NE Krško.