Misa ili samo molitva?

Šeks: Još nije definirana ovogodišnja komemoracija u Bleiburgu

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Šeks: Još nije definirana ovogodišnja komemoracija u Bleiburgu
13.03.2019.
u 12:05
Šeks pojašnjava da sadržaj te komemoracije ovisi o tome kako će se razvijati dogovori između biskupije u Klagenfurtu i Hrvatske biskupske konferencije
Pogledaj originalni članak

Predsjednik Nadzornog odbora Počasnog bleiburškog voda (PBV) Vladimir Šeks izjavio je u srijedu da se još ne zna kako će izgledati ovogodišnja komemoracija na Bleiburškom polju, nakon što je Katolička crkva u Koruškoj zabranila misu, a PBV najavio "komemoraciju s vjerskim obilježjima".

Još nije definirano hoće li se na Bleiburškom polju održavati misa ili samo molitva, i hoće li je voditi hrvatski svećenik, izjavio je Šeks Hini dan nakon što su iz PBV-a priopćili da je pronađeno rješenje da se u subotu, 18. svibnja, na Bleiburškom polju "održi komemoracija s vjerskim obilježjem".

Šeks pojašnjava da  sadržaj te komemoracije ovisi o tome kako će se razvijati dogovori između Biskupije u Klagenfurtu  i Hrvatske biskupske konferencije.

"Vode se diplomatski razgovori bez javnosti i ne zna se kada će dogovor biti postignut",  kaže Šeks.

Hrvatska strana, kaže, u dijalogu nastoji doći do zadovoljavajućeg rješenja kako bi se misa ipak održala, a da se u isto vrijeme eliminiraju sve primjese koje bi mogle imati konotaciju da je riječ o veličanju NDH i ustaških simbola.

Dakle, da ta komemoracija bude dostojanstvena i s pijetetom prema žrtvama Bleiburga i križnih puteva, poručuje Šeks uime organizatora komemoracije, PBV-a.

Crkva u Koruškoj smatra da se misa politički instrumentalizira.

Katolička crkva u Koruškoj odbila je prošloga tjedna molbu Hrvatske biskupske konferencije za održavanjem mise na polju pokraj Bleiburga zato što drži da se ta misa politički instrumentalizira.

"Ukupna slika te manifestacije šteti ugledu Katoličke crkve i mogla bi s pravom poslužiti kao osnova da se Crkvi u Koruškoj predbaci instrumentalizacija mise u političke svrhe i nedostatak distance prema fašističkom svjetonazoru", priopćeno je iz Crkve u Koruškoj.

Hrvatska biskupska konferencija (HBK) potom je izrazila duboko neslaganje s tom odlukom i u cijelosti odbacila razloge koji se navode za takvu odluku.

HBK je ocijenila da "uskraćivanje mogućnosti molitve za žrtve te velike tragedije hrvatskoga naroda znači nepoštivanje žrtve i gubitak osjećaja za patnju nedužnih".

Katolička crkva u Koruškoj u ponedjeljak je objavila kako ne namjerava odgovarati na reakciju HBK, a glasnogovornik nadležne dijeceze Gurk-Klagenfurt Matthias Kapeller rekao je kako Crkva u Koruškoj trenutačno nema ništa više reći od onoga što je na tu temu priopćila ranije.

Na upit je li moguće unatoč zabrani održavanja mise na Bleiburgu održati liturgiju, Kapeller je kazao kako je "riječ o privatnom posjedu, a u Austriji svatko može na svoj privatni posjed pozvati svećenika da mu tamo održi misu".

Austrijska novina agencija APA izvijestila je da se zabrana držanja mise odnosi samo na više crkvene dužnosnike poput biskupa, dok se privatna liturgija u manjim okvirima ne može zabraniti.

>> Komemoracija u Bleiburgu

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 10

Avatar lovre von Bratsch
lovre von Bratsch
13:08 13.03.2019.

Sveta Misa i Blajburg ne idu skupa sa šeksom.... sa šeksom ide recimo....blejbureger u umaku od bijelog vina....sa puno vina.... meni to tako izgleda...

Avatar comandante
comandante
15:42 13.03.2019.

ovaj je napravio Hrvatskoj više štete od Miloševića!!!

ŽO
žoržet
13:38 13.03.2019.

kakvo državno pokroviteljstvo, pa to je isto kao kad bi njemački kancelar bio pokrovitelj dana sjećanja na hitlerovo samoubojstvo!!! jer, kako je davno rekao mnogima iz sumnjivih razloga omraženi slavko goldstein, vrlo je vjerojatno da su na bleiburgu stradali u neki nevini, ali je sigurno da nitko od stradalih u jasenovcu i ostalim logorima ndh nije bio kriv - osim po porijeklu i 'pogrešnoj' vjeroispovijesti. tako da bi vlast ove države, kolikogod možda i slučajna bila, napokon trebala jasno i otvoreno pokazati da, ako ništa, znade razliku između zle akcije i reakcije na nju, koja je u nekim 'dijelovima' pošla ukrivo - a to se zasigurno može pripisati i tadašnjem kontekstu, u koji spada i slijepa osvetoljubivost srodnika žrtava ustaškoga zločinačkog i u svemu krajnje nedomoljubnog režima, kolikogod njegovi 'ostaci ostataka', uz podršku interesnih grupa i, najžalosnije, nekih vjerskih institucija, trubili drugačije. pa da napokon (opet) svršimo s time, zasučemo rukave i primimo se rješavanja nemalih problema 21. stoljeća! npr. gladi i siromaštva, goleme socijalne i društvene globalne nejednakosti, izrabljivanja nemoćnih od strane moćnih, nasilja prema drugačijima, klimatskih poremećaja itd. itd.