Kao i svaki početak, bilo je teško i 2005. godine, kada je Strukovna škola u Puli krenula s realizacijom programa "Seksualnost adolescenata", prisjeća se prof. pedagogije Ljiljana Meščić Blažević. Bili su pioniri u seksualnoj edukaciji učenika u Hrvatskoj, koja će uskoro postati obveznom. Povod uvođenju, kako je učenici rado zovu "seksologije" u pulsku Strukovnu školu, bilo je čak osam maloljetničkih trudnoća.
Neželjeni "baby boom"
Neželjeni "baby boom" zazvonio je na uzbunu, rekao nam je ravnatelj Anto Babić. Prof. Meščić Blažević i školska psihologinja Davorka Glavina Stanković provele su među učenicima istraživanje. Na pitanje: "Kako procjenjuješ svoje znanje o seksualnosti?", učenici su ga ocijenili izvrsnim, premda je školsko istraživanje otkrilo svu "raskoš" njihove neupućenosti.
– Pokazalo se da o svemu znaju premalo, no ipak rano stupaju u seksualne odnose. Dva posto bilo je prisiljeno na seksualni odnos. Rezultati su nas ponukali na osmišljavanje programa koji je za svaki razred obuhvaćao 12 sati godišnje, u okviru razrednog sata, što se pokazalo izrazito dobrim – kaže prof. Blažević. Obje su prošle edukaciju Hrvatskoga liječničkog zbora i CESI-a, Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.
U radu ih je podržao i Aleksandar Štulhofer s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je i gostovao u školi. Program već petu godinu financira Grad Pula. Tijekom godina atmosfera u školi sasvim se promijenila, "izliječen" je prvotni stid i nepovjerenje učenika. Nekada su pitanja ispisivali na papir, a sada pitaju otvoreno, izravno, pred cijelim razredom, jer sve što se ondje čuje ostaje tajnom. Koliko je ozračje poticajno, potvrđuje i filmski uradak učenika i učenica prvog i drugog razreda pod nazivom "Tamna strana prve ljubavi", koji je 2008. u konkurenciji 25 filmova iz srednjih škola Hrvatske na festivalu u Zagrebu, u sklopu projekta CESI-a "Šutnja nije zlato" o nasilju u adolescentnim vezama, osvojio treće mjesto.
– Ne libimo se nikakvih tema. Edukaciju moraju provoditi osobe koje barataju znanstvenim činjenicama i bez predrasuda.Roditelji su nam izuzetno zahvalni – kažu obje. Otvorile su se prilike i za proširenjem programa u druge škole, ali im je recesija namjere zaustavila. Program koji provode obuhvaća rod i spol, rodnu ravnopravnost i stereotipe, definiciju seksualnosti, utjecaje na poimanje seksualnosti, anatomiju i fiziologiju muških i ženskih spolnih organa, kontracepciju, spolne bolesti i prevenciju spolno prenosivih bolesti.
Osobito je vrijedan dio kojim se kroz priče o maloljetničkoj ljubavi i trudnoći kao posljedici bavi donošenjem odluka, dilemama, odgovornošću, kao i traženju idealnog partnera. U tinejdžerskoj dobi, pokazalo se, prevaga je na fizičkom izgledu, no zahvaljujući programu otvaraju se za njih novi svjetovi i pitanja drugih vrijednosti. Isplivalo je na površinu i zabrinjavajuće nasilje u "mladim" vezama.
Podjela kućanskih poslova
– Njihov način komunikacije je nasilan, ne prepoznaju psihološko nasilje, ekonomsko, kroz "žicanje" novca, ljubomoru uglavnom doživljavaju kao izraz ljubavi – upozorila je Glavina Stanković. Kroz pornografske filmove koje gledaju prerano, s tek 9 ili 10 godina, dobivaju iskrivljenu sliku o odnosima, upozoravaju. Koliko učenici vole satove "seksologije", uvjerili smo se u razredu budućih frizera. Tog su dana imali praksu, no nije im bilo teško doći u školsku međusmjenu na, kažu, za njih najbolji sat. Zbog njega se osjećaju privilegiranima.
Tema je bila rod i spol. Na iskustvu poznatih imali su prilike vidjeti kako podjela u odgoju djeteta i obavljanju kućanskih poslova ne bi trebalo biti. U životu svjedoče nekim drugim podjelama, pa se iz klupa čulo i "Moj tata ništa ne radi". Da glačati nije bauk, potvrdio im je u poučnom filmu i frontmen Hladnog piva, Mile Kekin. Reagirali su i na pitanje: Tko je brižniji? To je stvar karaktera, muškarci mogu biti brižniji, ali ne znaju pokazati osjećaje, komentirala je jedna učenica.
NE, nego edukacijom