Službena statistika tvrdi da je i u Hrvatskoj došlo do usporavanja inflacije te je u svibnju potrošačka košarica bila samo 0,1 posto skuplja nego u travnju, a na godišnjoj razini inflacija se spustila na 3,3 posto!
– Najskromniji je to porast na godišnjoj razini od rujna 2021. – ističu analitičari RBA.
Cijene usluga ostale su predvodnik poskupljenja s mjesečnom inflacijom od pola postotnog poena te godišnjim poskupljenjem lagano iznad 6 posto. Inflacija hrane pala je na 3,2 posto godišnje, a energenata 1,9 posto! Hrana i dalje lagano poskupljuje, 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, te se povratak starih, prihvatljivijih cijena hrane od prije nekoliko godina može samo sanjati.
Pad kamata u lipnju?
Za razliku od Hrvatske, gdje je svibanj donio pad godišnje stope inflacije, u europodručju se inflacija ubrzala s prosječna 2,4 na 2,6 posto, što će donijeti dodatnu dozu neizvjesnosti uoči sjednice Europske središnje banke zakazane za idući četvrtak na kojoj će se odlučivati o padu kamatnih stopa. Europski su guverneri proteklih tjedana bili gotovo jednoglasni da bi od lipnja mogli smanjiti ključne europske kamatne stope ako podaci o svibanjskoj inflaciji i kretanju gospodarstva u prvom kvartalu budu zadovoljavajući. Eurozona je u prvom tromjesečju ostvarila lagani rast BDP-a od 0,3 posto, no porasle su i plaće nešto manje od 5 posto. Sve do objave inflacije početak smanjenja kamatnih stopa smatrao se gotovom stvari, ali kako se sastanak bliži, sve je više istupa koji pozivaju na oprez.
VEZANI ČLANCI:
Austrijanac Robert Holzmann, koji slovi za konzervativnijeg člana 26-članog Upravnog vijeća ECB-a, kazao je nedavno da ne vidi apsolutno nikakav razlog da se prebrzo i prejako smanje ključne kamatne stope. Reuters jučer prenosi mišljenje financijskih analitičara da nešto veća inflacija neće zaustaviti ECB u namjeri da spusti kamatne stope 0,25 posto već od lipnja, no tada bi mogla nastupiti malo dulja pauza do idućeg smanjenja. Hrvatska, prema usporedivom indeksu harmoniziranih cijena, ima drugu najveću inflaciju u europodručju od 4,3 posto nakon Belgije, gdje je inflacija 4,9 posto. Statističari objašnjavaju da harmonizirani indeks uz domaću košaricu roba i usluga uključuje i potrošnju stranaca, odnosno stranih turista. U Hrvatskoj je razlika kod dva indeksa visoka i iznosi jedan postotni poen, dok je u drugim turističkim državama razlika između dva statistička pokazatelja oko 0,1 do 0,2 posto.
– I dalje relativno visoka godišnja stopa rasta odraz je ne samo još uvijek izraženih cjenovnih pritisaka u uslugama već i prošlogodišnjih neuobičajeno visokih mjesečnih stopa rasta koje ulaze u izračun i koje će iz mjeseca u mjesec polagano iščezavati – navodi Elizabeta Sabolek-Resanović, analitičarka RBA.
Cijene će se najsporije hladiti u sektoru usluga, na što dijelom utječe i stanje na tržištu rada.
– U Hrvatskoj, kao uslužno orijentiranom gospodarstvu s iznimno snažnim oporavkom turističkog sektora, rast cijena usluga trenutačno čini više od polovine inflacije. Na trenutačnu godišnju stopu inflacije u Hrvatskoj najveći pojedinačni utjecaj zapravo imaju poskupljenja koja su se dogodila u lanjskoj turističkoj sezoni. Kako se sezona približava, vidimo i nova poskupljenja u uslužnom sektoru. No, ta su poskupljenja slabijeg intenziteta od onih koja smo vidjeli lani pa će se godišnja stopa inflacije i dalje nastaviti spuštati – mišljenje je hrvatskoga guvernera Borisa Vujčića.
Svibanjska inflacija usluga u Hrvatskoj je bila 6,1 posto, a u europodručju 4,1 posto te se toj komponenti posvećuje velika pozornost zbog rasta plaća kojim se nadomještaju inflacijski gubici u prethodnom razdoblju. Rast plaća u Hrvatskoj je osjetno veći nego u EU, ali prije svega u javnom sektoru, dok je privatni sektor pažljiviji s povišicama. Ipak, i u turističko-ugostiteljskoj branši plaće su na godišnjoj razini porasle gotovo za petinu.
>>> FOTO Ovo su neobične vrste koje žive u Jadranu: Neke od njih jako su otrovne
Državne kamate povoljnije
Smanji li ECB kamate već u lipnju, ta bi odluka trebala utjecati na pojeftinjenje kamata na kredite.
Hrvatska narodna banka ističe da su u travnju 2024. najskuplji krediti stanovništvu bili nenamjenski i ostali krediti s kamatom od 5,93%, što je blagi porast od 0,46 postotnih bodova u odnosu na godinu prije. Najniži prosjek kamatnih stopa zabilježen je kod stambenih kredita u visini od 3,76% s nešto većim porastom od 0,77 postotnih bodova u odnosu na travanj 2023. godine. Prosječne kamate na minuse bile su 5,77%, a kod kredita po kreditnim karticama prosjek kamatnih stopa u istom mjesecu iznosio je 4,54%. Hrvatske su kamate na kredite među najnižima u EU, ali niske su i kamate na štednju. Prosjeci kamatnih stopa na oročene depozite kućanstava u travnju 2024. bili su 1,83% za kratkoročne i 1,37% za dugoročne. Riječ je o porastu od 0,21 i 0,87 postotnih bodova u posljednjih godinu dana za kratki, odnosno za dugi rok.
Kamate na štednju osjetno su niže od kamata na kratkoročni dug države, odnosno trezorske zapise (3,65 i 3,75 posto), koje je država ponudila građanima.
>>> FOTO Znate li koja je najduža rijeka u Hrvatskoj?