Selak Raspudić: Zagovaram ravnopravnost spolova na svim razinama

Marija Selak Raspudić predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova odgovorila je na tri pitanja. 

1. Odbor je prihvatio Izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za prošlu godinu, no vi ste jedini bili suzdržani. Zašto?

Izvješće bi u pojedinim segmentima trebalo nadopuniti. Recimo, na transparentan način prikazati raspolaganje financijskim sredstvima Ureda koje je sada vrlo šturo, a radi se o pet milijuna potrošenih kuna. Tu je i pitanje mogućnosti efikasnijeg postupanja s pritužbama. Od 448 riješenih tužbi, diskriminacija je utvrđena samo u 124 slučaja. Prihvaćanje izvješća nije puka formalnost, kao što su neki očito očekivali. Mi smo dobro plaćeni za svoj posao i građanima dugujemo temeljitu raščlambu svih izvještaja i zakonskih prijedloga.

Video: Pravobraniteljica Slonjšak se rasplakala u Saboru: 'Jako mi je teško ovo govoriti'

Pravobraniteljica Slonjšak se rasplakala u Saboru: 'Jako mi je teško ovo govoriti'

U tom smislu porazna je po demokraciju reakcija Rade Borić koja je prekinula moja pitanja pravobraniteljici kako bi mi prigovorila što analiziram svaku rečenicu, jednako kao i perverzna logika Dalije Orešković koja je u Saboru pravobraniteljici imenovanoj od vladajuće nomenklature aplaudirala na “hrabrosti” što je odbila prijedlog usamljene članice oporbe. Kako pravobraniteljica nije uvažila moje argumente za poboljšanje izvještaja, ali imajući u vidu da smo tek započeli suradnju, ostala sam suzdržana.

2. U izvještaju s Odbora stoji: “Izražena je primjedba kako bi se u Izvješću pravobraniteljice trebalo pažljivije birati terminologiju te koristiti vrijednosno neutralne termine”. Na što se pritom misli?

Tema pobačaja posebno je osjetljiva. Kako bismo istodobno bili legalisti, ali i demokratični, odnosno dopustili nediskriminacijsko odnošenje prema različitim skupinama koje o tome izražavaju svoj stav, potrebno je pažljivo birati terminologiju jer vrijednosni sudovi kakvi postoje u izvještaju zasigurno neće doprinijeti potrebnom dijalogu. Riječ je o terminima poput “retrogradne mjere”, “antiabortus kampanja”, “ideološki inspirirane politike” koje “zanemaruju dobrobit žena” kojima se ideološki kvalificiraju pro-life inicijative, što ima politički prizvuk koji treba držati dalje od neovisne institucije koja se bavi zakonskim praćenjem ravnopravnosti spolova.

3. Odbor za ravnopravnost spolova ima 12 članica i jednog člana. Ukazuje li i to na neravnopravnost?

Činjenica da Odbor koji bi se trebao baviti ravnopravnošću zanima gotovo isključivo žene pokazuje da je njegovo postojanje zasad više kozmetičke prirode. Nadam se da će zagovor ravnopravnosti spolova na svim razinama, uključujući i ravnopravna roditeljska prava i otvaranje novih tema, primjerice muškaraca kao žrtava nasilja, omogućiti da se ta praksa promijeni.