Seljaci protiv novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Iz žitnice na "putovanje" po Hrvatskoj danas je krenuo nacrt prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Dok su ga poljoprivrednici dočekali "na noževe", u Ministarstvu poljoprivrede za njega imaju čvrste argumente. Javna rasprava u osječkom HGK tek je otvorila Pandorinu kutiju. Dok je 1989. godine u funkciji bilo 3,2 milijuna hektara zemljišta, trenutačno je u Arkodu upisano 1,009 milijuna hektara.

– Glavni nam je cilj staviti u funkciju osnovni resurs, a to je poljoprivredno zemljište. Njega ne koristimo i ono nije baš u izuzetno dobroj situaciji jer uvozimo više od 50 posto poljoprivrednih proizvoda, a možemo biti proizvođači hrane i proizvoditi je barem za deset milijuna ljudi. Iza nas je više od 20 godina ne baš dobre poljoprivredne politike. Ovim zakonom pogodujemo samo onima koji žele raditi – kratko je odgovorila Vesna Gantner, pomoćnica ministra poljoprivrede.

Seljaci protiv njega nižu samo propuste.

– Zakon se mora prilagoditi poljoprivrednim proizvođačima, a ne ministarstvu i Vladi – ogorčen je prvi čovjek Zajednice udruge seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo.

Iako je Hrvatska poljoprivredna komora sudjelovala u radnim tijelima koja su pisala novi zakon, Matija Brlošić smatra da i dalje ima jako puno prijedloga koje bi trebalo ugraditi u njega.

– Sada će i pravnici, i suci, i zubari moći konkurirati za zemljište i tako podići cijenu obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima – dodaje on.

U Osječko-baranjskoj županiji podvukli su računicu prema kojoj će godišnje, s novim zakonom, izgubiti oko 13 milijuna kuna. Taj su novac namjenski trošili isključivo na projekte u poljoprivredi.

– Taj je nacrt neprihvatljiv! On će dodatno uništiti poljoprivrednike u Slavoniji – kategoričan je župan Vladimir Šišljagić. Primjedbe na novi zakon moći će se "nizati" idućih mjesec dana.

– Očekujemo konstruktivne kritike, zato i imamo javnu raspravu – poručila je okupljenima pomoćnica Gantner.