Međunarodni predstavnik za Kosovo, nekadašnji finski predsjednik Marti Ahtisaari, objavit će nakon prijevremenih srbijanskih izbora 21. siječnja "uvjetovanu neovisnost" za Kosovo. Nema sumnje da će nakon toga uslijediti srpska reakcija.
Prema nekim najavama, na sjeveru Kosova bi "Srpsko narodno vijeće za Kosovo i Metohiju" u Kosovskoj Mitrovici moglo objaviti odcjepljenje srpskih enklava u toj kriznoj pokrajini. Smatra se da je "Narodno vijeće" u izravnoj vezi s premijerom Vojislavom Koštunicom i da služi ciljevima politike u Beogradu. Srbi u središnjim dijelovima Kosova ionako su pomirljiviji i spremniji na suradnju. Sasvim je drukčija situacija u sjevernim dijelovima pokrajine, koji graniče sa Srbijom i gdje je stanovništvo znatno radikalnije.
U međuvremenu strani mediji špekuliraju da bi se više od 100.000 Srba nakon objave neovisnosti moglo iseliti s Kosova. Kao jedna od najvjerojatnijih destinacija spominje se Republika Srpska u Bosni i Hercegovini.
U njemačkim i austrijskim medijima kosovski Srbi tvrde da nakon albanske neovisnosti za njih više tamo "nema života". Jedan 28-godišnjak iz Gračanice priznaje pred televizijskim kamerama da mu je jasno kako u Srbiji vlada velika nezaposlenost i da za njega nema perspektive. "Ali morat ćemo potražiti neka druga mjesta", kaže ipak on.
S druge strane, stanje u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku je bolje, ali je daleko od stabilnosti. Zemlja je doduše s Nikolom Špirićem nakon dugotrajnog natezanja konačno dobila vodećeg političara iz redova srpskog naroda. Ali ne treba zaboraviti da je Špirić, koji je sada u taboru premijera RS Milorada Dodika, devedesetih godina bio istaknuti član Šešeljevih radikala. Mogućnosti znatnijeg priljeva Srba s Kosova u Republiku Srpsku u svojem se intervjuu u list "BH dani" pribojava i Haris Silajdžić. BH zbog bojkota u Republici Srpskoj još uvijek nema zajedničku policiju, pa stoga nema ni pregovora s Europskom unijom.
Naime, pokazalo se da separatističke tendencije u Republici Srpskoj nisu samo puka predizborna retorika Milorada Dodika. On je nedavno izjavio da bi i Hrvati u BiH lako mogli dobiti treći entitet, predbacivši hrvatskim političarima da svojom pasivnošću samo "frustriraju" Hrvate u Bosni i Hercegovini.
Znatniji dolazak Srba s Kosova u srpski entitet bez sumnje bi doveo do destabilizacije cijele regije. Prije svega, to bi se moglo loše odraziti na Hrvatsku. Ona doduše vodi pristupne pregovore s Europskom unijom, ali Zagreb još uvijek nema datum pristupa. Nova destabilizacija u regiji odgodila bi europske integracije i potaknula stvaranje balkanskih asocijacija.