Jesu li na pomolu veliki kadrovski transferi sveučilišnih profesora iz jedne u drugu zdravstvenu ustanovu ili su pristigle ponude tek probni balon kako bi se ispipao puls za promjene? Konkretno, šefu Klinike za kirurgiju u Kliničkoj bolnici Merkura prof. dr. Tomislavu Šoši ponuđeno je da vodi veliku Kliniku za kirurgiju Kliničkoga bolničkog centra Rebro i da zamijeni sadašnjeg predstojnika prof. dr. Josipa Unušića. Šefu Kliničkoga zavoda za radiologiju u Merkuru prof. dr. Andriji Hebrangu nude mjesto na čelu istoimenog Zavoda u KBC-u Rebro, koji danas vodi prof. dr. Ranka Štern Padovan. Treće ime koje se spominje u profesorskim transferima također je iz Merkura. Riječ je o predstojniku Klinike za internu medicinu hematologu prof. dr. Branimir Jakšiću, koji bi navodno trebao voditi jedan budući znanstveni sveučilišni centar. Prelazak na Rebro punuđen je i šefici patologije, također iz KB-a Merkura, prof. dr. Mari Dominis.
Vizite s pedesetak studenata
Budući da je riječ o vrhunskim profesorima i liječnicima, i to iz iste bolnice, ponude da promijene zdravstvenu ustanovu pobudile su brojne špekulacije i zaključke kako nije riječ o slučajnosti. Iako nema službene potvrde za to, prema našim izvorima riječ je o administrativnom pokušaju da se na Rebru centraliziraju najkvalitetniji stručnjaci, te da se preko njih centralizira znanost i nastava Medicinskoga fakulteta. Nastavne baze Medicinskoga fakulteta danas su uz KBC-u Rebro, KB-u Dubravi, KB-u Merkura i KB-u Sestara milosrdnica. A prema planu jedne skupine "zdravstvenih reformatora", nastavna baza Medicinskog fakulteta bili bi samo Rebro i Dubrava kao jedna zdravstvena ustanova. Naime, odlaskom spomenutih profesora iz Zajčeve bolnice, ona gubi status kliničke bolnice, a time i status nastavne baze.
U ovim promjenama Vinogradska bolnica ostala bi, napominju naši izvori, samo nastavna baza Stomatološkog, a ne više i Medicinskog fakulteta. Naš izvor blizak krugovima Medicinskoga fakulteta tvrdi da bi se, ako se ovaj plan realizira, nastava studentima održavala u nemogućim uvjetima. Jer, ako se nastava sa četiri svede na dvije bolnice, znači da se svaka studentska grupa mora udvostručiti. Na jednoj bolničkoj viziti bilo bi pedesetak studenata, na jednoj operaciji ili na jednom ultrazvučnom pregledu petnaestak studenata. Iako, prema drugim izvorima, postoji projekt ulaganja desetaka milijuna eura u zdravstvo Rebra, pa je u projektu, navodno, i gradnja čak 36 operacijskih dvorana.
Prema svemu sudeći, cilj je da Klinički bolnički centar u Zagrebu bude ne samo najveća, već i u stručnom i u znanstvenom dijelu najbolja zdravstvena ustanova u Hrvatskoj. Iako je teško očekivati da se prelaskom jednog čovjeka, ma koliko on dobar bio, može značajno poboljšati struka. Drugi cilj ovakva programa trebao bi biti jeftiniji zdravstveni sustav. Pitanje je, pak, hoće li se tako postići sasvim suprotan učinak, s obzirom na to da u nedostatku konkurencije u svakome području pada učinkovitost. Monopol, u ovome slučaju koncentracija struke i stručnjaka u samo dva medicinska centra i nemogućnost uspoređivanja, proizvodi nemotiviranost. Moguća je opasna posljedica - pad kvalitete zdravstvenih usluga.
Merkuru kirurgija - suvišna
Prema istome modelu, uz rast Rebra, Vinogradska i Zajčeva bolnica doživjele bi degradaciju i postale obične gradske ili opće bolnice. U javnost je već procurila navodna suvišnost kirurgije u Merkuru. To je, naravno, revoltiralo kirurge i svoju "nepotrebnost" argumentiraju podacima: lani su obavili više od 3500 većih kirurških zahvata, među ostalim, 39 transplantacija jetre i više operacija aneurizme nego sve bolnice u Hrvatskoj zajedno.
Tu nije kraj reformi bolnica u Zagrebu. Dugoročni je plan da se Klinika za traumatologiju iz središta grada preseli u KB Dubravu, a da se sadašnja zgrada Traume proda. Dio Opće bonice Svetoga Duha, a prema nekim varijantama bila bi to ginekologija, također bi se selio u KB Dubravu. Institut za tumore možda će postati centar za karcinom dojke.
Diana Glavina