Najvažniju, a ujedno najmračniju ulogu u BiH Vojislav Šešelj imao je u prvoj godini rata, i to ponajprije u istočnom dijelu zemlje. U haaškoj optužnici protiv Šešelja spominju se područja Zvornika, širi prostor Sarajeva te Mostar i Nevesinje.
Ratnohuškačka retorika i govor mržnje prema Hrvatima i Bošnjacima, čiju je naciju i tada osporavao, bili su prepoznatljivo obilježje Šešeljeva djelovanja i u mjesecima pred početak rata u BiH. Muslimansko stanovništvo činilo je značajnu većinu u Zvorniku do početka rata, a prljavi posao “čišćenja terena” JNA je u proljeće 1992. prepustila upravo paravojnim postrojbama koje su iz Srbije i BiH regrutirali Vojislav Šešelj i Željko Ražnatović Arkan.
Uz one iz Bijeljine, upravo su fotografije žrtava sa zvorničkih ulica bile prve koje su obišle svijet. Poznata zvornička mučilišta i mjesta masovnih egzekucija koja su obuhvaćena optužnicom, bila su lokalna tvornica, domovi kulture u Drinjači i Čelopeku, Tehnička škola u Karakaju i Gerina klaonica.
Na tim lokacijama u prvim mjesecima rata ubijena su 1573 civila nesrpske nacionalnosti, a sve se događalo u vrijeme kada je Šešelj javno izjavljivao da su njegovi borci “oslobodili Zvornik”. Najmlađa žrtva je petogodišnji Tarik Čaklovica, a o okrutnosti zločina koji su se dogodili u tom podrinjskom gradu govori i slučaj Abdulaha Buljubašića Bubice, čije se ime navodi u optužnici, a koji je živ nabijen na kolac.
Prvi masovniji zločini počeli su u travnju samo nekoliko dana nakon što je Šešelj u Malom Zvorniku, u Srbiji, održao miting s kojeg je pozvao “braću četnike s one strane Drine da očiste Bosnu od pagana”. Tijekom rata Šešelj je u više navrata obilazio i svoje dragovoljce na brdima oko Sarajeva. Televizijske kamere često su pratile te posjete u kojima su Šešelju društvo pravili i tadašnji suradnici, a danas najviši dužnosnici Srbije, Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić.
Četnički odredi, koji su djelovali kao vojno krilo Srpske radikalne stranke, izravno su sudjelovali u opsadi Sarajeva, ali i zločinima u Ilijašu, Vogošći i Grbavici. Šešelj se, među ostalim, tereti i za zločine u Uborku i Sutini, pokraj Mostara, gdje je evidentirano 114 civilnih žrtava bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Sve se događalo sredinom lipnja 1992., a jedini preživjeli, Refik Karišić svjedočio je u Haagu protiv Šešelja.
>> 13 godina nakon što se predao, Haaški sud izriče prvostupanjsku presudu Vojislavu Šešelju
Pa sta? I titova vojska je ubijala i zene i djecu pa ga "Hrvati" danas slave.