Šest dana javne rasprave prekratak je rok za referendumsku problematiku

Predzadnji dan javne rasprave o prijedlogu nacrta za promjene Ustava, danas je u Saboru održana tematska sjednica Odbora za Ustav na kojoj su uz članove odbora sudjelovali i predstavnici sindikata, nevladinih udruga te stručnjaci. Svi su upozorili kako je šest dana javne rasprave na internetu prekratak rok za pronalaženje najkvalitetnih rješenja, a u isto vrijeme dok je trajala rasprava Ustavni sud je poslao izvješće kojim upozorava na isto. Glavnina rasprave odnosila se na promjene Ustava koje se tiču referendumske problematike.

Sudionici rasprave bili su suglasni da bi kao uvjet za valjanost referenduma, umjesto odaziva od najmanje 40 posto, kako je predviđeno ovim nacrtom ustavnih promjena, trebalo propisati da je referendum valjan ako se za njega odluči određeni postotak ukupnog broja birača. Tako su u biti podržali prijedlog Hrvatskih laburista koji odlukom većine članova radne skupine za izradu nacrta Ustavnih promjena nije ušao u nacrt, po kojem bi se Ustav na referendumu mogao promijeniti ako to podrži više od 50 posto ukupno upisanih birača, organski zakon podrškom više od 35 posto birača, a obični zakoni podrškom 25 posto birača. Smatraju to potrebnim jer bi u protivnom kvorum odaziva od 40 posto mogao dovesti do nelogičnih odluka, odnosno, moglo bi se dogoditi da referendum ne prođe ako ga, primjerice, podržava 39 posto birača, jer se ostali nisu odazvali na referendum.

O kvorumu

- Ako uzmemo kvorum izlaznosti od 40 posto, to pokazuje želju za eliminiranjem uspješnosti provođenja referenduma jer uglavnom na referendum izlaze samo oni koji su za – komentirao je Teodor Celakoski iz Zelene akcije. Sudionici su upozorili da zajedno s Ustavnim promjenama trebaju ići i promjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu te Zakona o referendumu. Jer kvota od 200 tisuća potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma može biti dobra, osim ako se Zakonom o referendumu naknadno propiše da se potpisi mogu prikupljati jedino u uredima državne uprave, jer bi u tom slučaju taj broj potpisa bilo nemoguće skupiti. Nakon sjednice, predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin nije bio voljan komentirati izvješće Ustavnog suda.

- Ono je objavljeno za vrijeme trajanja ove sjednice i ne možete očekivati da ću je komentirati prije nego što je pročitam. Smatramo da u ovom trenutku u našem društvu postoje određene inicijative koje ukazuju na hitnu potrebu promjene mnogih propisa, nisu to samo ovi koji se tiču referenduma, ali to je u biti u ovom trenutku, bojim se, najhitnije – kazao je Grbin. Profesor na Fakultetu političkih znanosti Berto Šalaj složio se s Ustavnim sudom da je rok za javnu raspravu prekratak.

- Ustav je najviši pravni dokument jedne političke zajednice i bilo bi sasvim logično da si uzmemo dovoljno vremena, kako politička klasa, tako stručna javnost i zainteresirani građani, i da raspravljamo o najboljim mogućim rješenjima. Dva su problema s prekratkim rokom, jedan jer javnost percepira da se radi o nekoj političkoj trgovini, da se ganjaju neki rokovi, a drugi, po mom sudu još veći, što ovi kratki rokovi mogu dovesti do toga da usvojimo neka nedovoljno dobra rješenja ili loša rješenja vezano uz naš Ustav. Danas se čulo vrlo zanimljivih i konstruktivnih prijedloga, pa nije jasno zašto se mora do 15. prosinca usvojiti Ustav, nije to objašnjeno javnosti, i mislim da je sasvim logično, a čini mi se da za to postoji i volja kod nekih zastupnika, da se taj rok produži – objasnio je Šalaj koji, kaže, može "shvatiti da dio političke klase želi na ovaj način odgovoriti na određene izazove, no misli da će nam troškovi toga biti puno veći, odnosno imat ćemo neuređen Ustav".

- Inicijativa za referendum o ćirilici je već započela, pa ima logike da se odgodi proces i otkloni sumnja da se zbog sitnih dnevno-političkih interesa mijenja Ustav – ustvrdio je Šalaj.
Đorđe Gardašević iz GONG-a kazao je da je Ustavni sud objavio da je rok rasprave prekratak i da nije u skladu s demokratskim standardima te člancima 1 i 3 Ustava.
- Tu se Ustavni sud referira na nešto što je otvorio još prije dva tjedna, kada je donio važno priopćenje povodom referenduma o braku i kada je rekao da u svakim Ustavnim izmjenama od sada na ubuduće treba iznimnu pažnju posvećivati članku 1 i 3 našeg Ustava i sve što ide mimo te procedure, dovodi u pitanju ustavnu održivost tih radnji – pojašnjava Gardašević kojem je, dodaje, teško procijeniti može li onda Ustavni sud poništiti ovu javnu raspravu.

''Treba još raspravljati''

- Teško je to sada reći, jer Ustavni sud sada gradi svoju praksu koju do sada nije imao, do sada Ustavni sud nikada nije kontrolirao ustavotvorca, nikada nije dovodio u pitanje ono što Sabor ugrađuje u Ustav svojom odlukom. Ustavni sud ima kontrolne ovlasti, ali hoće li on to u zbilji ukidati u budućnosti ove promjene, vidjet ćemo – vjeruje Gardašević. Šef Hrvatskih laburista Dragutin Lesar smatra da je Ustavni sud upozorio na demokratske standarde javnih rasprava i osobno se s njim može složiti.

- Isto kao što ih imam pravo pozvati da u skladu s demokratskim standardima predmete, podneske za ocjenu ustavnosti koje imaju, ne drže u ladicama šest godina nego da ih rješavaju u demokratskim rokovima od 6 do 12 mjeseci, čime bi oni također jako doprinijeli jačanju ustavnog poretka i pravne sigurnosti – komentira Lesar koji ipak upozorava da nigdje u Ustavu nisu propisani rokovi u proceduri.

- Ustavni sud se poziva na dobru praksu. Uz tu dobru praksu i oni bi mogli biti daleko ekspeditivniji – jasan je Lesar. HDSSB-ov Josip Salapić smatra da se o ustavnim promjenama govori već od ljeta, pa su svi imali vremena da se o njima oglase, no on je za to da raspravlju onoliko koliko je dovoljno po zakonu.
- Ako treba jos sedam dana, 15 dana ili mjesec, neka se raspravlja. Bit ovih ustavnih promjena je da konačno donesemo red u šumu kada su u pitanju mnogi propisi, pogotovo referendum. Ne možemo dozvoliti da netko radi što hoće, da mijenja Ustav kako hoće, da raspravlja o referendumu kako hoće. Ako treba još mjesec dana, neka bude još mjesec dana. Mi smo za to – zaključio je Salapić.