Šest desetljeća od prvih riječi u svemiru: 'Vidim Zemlju, veličanstvena je'

Gotovo 4 tisuće ulica u Rusiji nosi ime Jurija Gagarina. U tome je ispred njega jedino Lenjin s njih 6,5 tisuća. Uostalom, i u Zagrebu postoji Gagarinov put koji spaja Trešnjevku i Vrbik, a u Parku Stara Trešnjevka od 2016. godine nalazi se i njegova bista.

Koji god popis najpoznatijih Rusa pogledate, Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi čovjek u svemiru, uvijek će biti na jednom od prva tri mjesta. Čak je i grad Gžatsk pored kojeg je taj ruski narodni heroj rođen još 1968. godine preimenovan u – Gagarin. Zanimljiv je i podatak da ne postoji školski povijesni udžbenik u kojem se ne spominje njegovo ime. U čast Jurija Gagarina 12. travanj je proglašen Međunarodnim danom čovjekovih svemirskih letova koji se obilježava diljem svijeta.

Tri priopćenja za javnost

Upravo se tog dana prije točno 60 godina, a te 1961. to je bila srijeda, tada 27-godišnji Gagarin u letjelici Vostok-1 vinuo u svemir. Poletio je u 9.07 sati po moskovskom vremenu s kozmodroma u Bajkonuru na jugu Kazahstana. Lokacija lansiranja držana je u strogoj tajnosti.

Dok se vozio u autobusu prema lansirnoj rampi, zamolio je vozača da stane, izašao na stepsko tlo i pomokrio se. Kasnije je rekao da više nije mogao trpjeti! Kad se smjestio u malenu kapsulu jednostavno je uskliknuo: “Idemo!”. To je bio znak da je spreman. Nije bilo odbrojavanja u kasnijem američkom stilu. Puls mu je bio 150 nekoliko trenutaka prije polijetanja. Sam let protekao je uz poneke tehničke probleme poput neispravnih senzora pritiska i predugog rada raketnih motora rakete što je letjelicu Vostok-1 odvelo na veće visine nego što je bilo planirano.

Zaustavila se na 302 kilometra iznad Zemlje te zatim počela kružiti orbitom pri brzini od 29 tisuća kilometara na sat. Neposredno nakon polijetanja Gagarin je izgovorio svoje prve riječi u svemiru: “Vidim Zemlju, veličanstvena je.” Zanimljivo, rijetko tko ih pamti, za razliku od onih koje je Neil Armstrong izustio osam godina poslije tijekom svemirske misije Apollo 11 na Mjesec.

Plan je bio da Gagarin jednom okruži naš planet i zatim se spusti natrag u Kazahstan, blizu mjesta polijetanja. Operacija prizemljenja, odnosno usporavanja letjelice ili kočenja otpočela je nad zapadnom Afrikom, punih 8 tisuća kilometara prije slijetanja. Tu je došlo i do komplikacija s razdvajanjem modula. Povratna kapsula ostala je još punih deset minuta povezana žicama s modulom za boravak u svemiru, a moduli su se konačno razdvojili kad su žice

izgorjele uz puno nekontrolirane vrtnje. Zbog toga se Gagarin pri slijetanju morao katapultirati iz letjelice na visini od oko 7 tisuća metara. Njegov let trajao je točno 109 minuta, a Vostok-1 letio je na autopilotu jer medicinsko osoblje nije bilo sigurno kako će čovjek reagirati u bestežinskom stanju, pa su zaključali komande za upravljanje. Tadašnje vlasti unaprijed su pripremile tri varijante priopćenja za javnost: jednu za slučaj uspješnog završetka svemirske misije, a dvije za slučaj neuspjeha.

Dugo je držana u tajnosti i činjenica da se na povratku Gagarin katapultirao te se padobranom spustio na tlo kod Saratova. SSSR je to skrivao jer je prema pravilima koja su tada bila na snazi u svijetu pilot morao sletjeti u letjelici. Sletio je tri kilometra dalje od planiranog mjesta.

Otac svemirskog programa

– Ne bojte se, i ja sam sovjetski građanin kao i vi. Upravo sam sletio iz svemira i treba mi vaša pomoć. Tražim telefon kako bih se mogao javiti Moskvi – rekao je Gagarin staroj seljanki i njezinoj unuci koje su ga prve vidjele nakon što se prizemljio. Isprva mu nisu povjerovale te su počele bježati od njega misleći da je izvanzemaljac. Slično su postupili i drugi zaprepašteni seljaci koji su mu na kraju ipak pomogli da nađe telefon.

Prvo što je Gagarin pojeo nakon slijetanja bili su kruh i mlijeko koje su mu mještani ponudili. Kada se radijom i televizijom pronijela vijest o uspjehu koji je zlatnim slovima ostao upisan u povijesti čovječanstva, na stotine tisuća ljudi izašlo je na ulice. Bio je to trijumf koji je potvrdio nespornu nadmoć SSSR-a u svemirskoj utrci koja je trajala još osam godina, sve dok Amerikanci nisu došli na Mjesec. Sovjeti su Gagarinovim povijesnim letom preduhitrili Amerikance za tri tjedna, a on je zauvijek ostao jedan od najvećih ruskih heroja. Sovjetski vođa Nikita Hruščov iskoristio je propagandnu moć Gagarinovog pothvata i poslao ga u “mirovne misije” diljem svijeta u kojima se, među ostalima, sastao i s britanskom kraljicom.

– Ovo postignuće ilustrira genijalnost sovjetskog naroda i velike snage socijalizma – priopćio je Kremlj u to vrijeme.

Zanimljivo je i to da je Gagarin potvrđen kao pilot samo četiri dana prije lansiranja. Njegova rezerva, German Titov, koji je kasnije postao drugi sovjetski kozmonaut u svemiru, ostao je relativno nepoznat. Gagarin je u sjenu bacio i Sergeja Pavloviča Koroljova, raketnog inženjera i oca sovjetskog svemirskog programa 1950-ih i 1960-ih, tijekom svemirske utrke između SSSR-a i SAD-a. Koroljov je po struci bio dizajner zrakoplova. Kao jedna od žrtvi Staljinovih čistki iz 1938. godine, proveo je gotovo šest godina po zatvorima, jedno vrijeme i u sibirskom gulagu.

Nakon odsluženja kazne, postao je raketni dizajner i ključna figura u sovjetskom svemirskom programu. Široj javnosti postao je poznat tek godinama nakon svoje smrti 1966., jer je SSSR njegov identitet čuvao kao državnu tajnu. Iako je Gagarin silno želio ponovno poletjeti u svemir, želja mu se nikada nije ostvarila. Sovjetski čelnici nisu htjeli riskirati s tako vrijednim simbolom, pa je njegova letačka karijera stavljena u mirovanje.

Pripremao je sovjetske astronaute i vodio pokuse, a završio je i inženjersko-pilotsku vojnu akademiju Žukovski i stekao zvanje inženjera astronauta. Uz sve to, bavio se i teorijom astronautike.

Koroljovljeva fotografija

Ipak, cijelo to vrijeme Gagarin je doslovce molio vlasti da mu ukinu zabranu letenja, a oni su popustili i 1968. mu dozvolili da pilotira mlaznim avionom. Bila je to, ispostavit će se ubrzo, velika greška, jer su 27. ožujka iste godine Gagarin i njegov instruktor Vladimir Serjegin poginuli na trening letu u MiG-u 15. Okolnosti nesreće nisu bile jasne i o svemu se u medijima šutjelo danima, a istraga je postala državna tajna što je dovelo i do brojnih teorija zavjere.

O uzrocima pogibije ruskog državnog heroja nije se govorilo u vrijeme Sovjetskog Saveza, što je potaknulo svakojake glasine, od toga da se radi o uroti KGB-a do pretpostavke da je Gagarin bio nedovoljno uvježban, pa i da je bio pripit, ali se vlasti nisu usudile uskratiti mu dopuštenje za let. Misterij je napokon riješen prije tri godine kada je čelnik kremaljskog arhiva Aleksandar Stjepanov na tiskovnoj konferenciji pročitao dokument o zaključcima istrage s kojeg je skinuta oznaka tajnosti.

– Povjerenstvo je, istraživši okolnosti zrakoplovne nesreće i na temelju nalaza istrage, zaključilo da je nesreću najvjerojatnije uzrokovala nagla kretnja pilota kako bi izbjegao atmosfersku sondu ili, što je manje vjerojatno, kako ne bi ušao u oblačni sloj – kazao je tada Stjepanov.

Helikopteri su krenuli u potragu čim je dojavljeno da je 65 kilometara od aerodroma pronađena olupina zrakoplova. Gagarinovo tijelo pronađeno je idućeg dana, a u njegovu džepu nađen je novčanik u kojem je držao vozačku dozvolu, 40 rubalja i fotografiju oca sovjetskog svemirskog programa Sergeja Koroljova. Njegovo tijelo pohranjeno je u Kremaljskom zidu, a Rusija, ali i cijeli svijet danas nizom izložbi, filmskih projekcija i brojnih drugih kulturnih manifestacija obilježavaju 60. godišnjicu legendarnog pothvata koji je označio početak ere svemirskih letova s ljudskom posadom.

Pogledajte snimke dramatičnog spašavanja posade s nizozemskog broda!

Video: Zajednica poduzetnika i obrtnika