Šest najvećih izazova za lidera najmoćnije sile

Amerikanci biraju predsjednika, a bez obzira na to hoće li to biti Donald Trump ili Joe Biden šefa najvažnijeg političkog ureda na svijetu očekuju brojni izazovi, kako u Sjedinjenim Američkim Državama tako i u svijetu. Ovo je šest ključnih izazova koji stoje pred budućim američkim predsjednikom.

1. PANDEMIJA KORONAVIRUSA PRVI JE I TRENUTAČNO NAJVEĆI PROBLEM ZA NOVOG PREDSJEDNIKA

Pandemija koronavirusa bit će prvi, a ujedno i akutni izazov za budućeg stanara Bijele kuće. Iako Donald Trump nije kriv za pojavu virusa, definitivno je odgovoran za katastrofalnu reakciju SAD-a na pandemiju, što je dovelo do toga da SAD sa samo četiri posto svjetskog stanovništva ima 20 posto svih umrlih od koronavirusa na svijetu. U SAD-u je dosad umrlo više od 230 tisuća ljudi, a broj zaraženih približava se brojci od 10 milijuna. Iako je Trump uvjeravao kako je fantastično odgovorio na zdravstvenu krizu, jasno je da je zbog političkih razloga, pokušavajući ne naškoditi svojoj kampanji, sustavno umanjivao opasnost od virusa, od kojeg naposljetku nije uspio zaštititi ni sebe i svoju obitelj, a kamoli svoje sugrađane.

Pandemija je poremetila Trumpove planove za reizbor, što je Trump po svaku cijenu želio izbjeći, ali se na kraju cijela predizborna kampanja vodila oko pandemije, zbog čega su se izbori pretvorili u plebiscit o Trumpu i njegovu načinu upravljanja zdravstvenom krizom.

2. GOSPODARSTVO JE DRUGI KLJUČNI IZAZOV ZA AMERIČKOG PREDSJEDNIKA

Za američke birače ekonomija je uvijek bila glavno pitanje o kojem ovisi kome će dati svoj glas na izborima. A kao što se njemački birači zbog povijesnog sjećanja najviše plaše inflacije, za američke je birače to strah od nezaposlenosti, a stopa nezaposlenosti u SAD-u proteklih je mjeseci bila veća nego ikad poslije Velike depresije tridesetih godina prošloga stoljeća. Amerika je do pandemije imala relativno dobre gospodarske pokazatelje, solidnu stopu rasta BDP-a i visoku stopu zaposlenosti, iako valja priznati da je to velikim dijelom zasluga prijašnje administracije Baracka Obame. Međutim, pandemija je snažno pogodila američko gospodarstvo, a Trumpova administracija nije samo pogrešno procijenila utjecaj virusa na zdravlje svojih građana nego i utjecaj pandemije na gospodarstvo. Dok se za Kinu, glavnog američkog globalnog konkurenta, može reći kako je prevladala gospodarsku krizu izazvanu pandemijom, SAD se i dalje suočava s bolnim posljedicama krize, milijunima ljudi koji su ostali bez posla i koji očajnički pokušavaju zadržati svoje kuće i stanove.

3. OKONČANJE RASNIH NEMIRA I PODJELA

Brutalno ubojstvo Afroamerikanca Georgea Floyda u Minneapolisu ubrzo je preraslo u masovne prosvjede za rasnu jednakost koji su se proširili cijelim SADom. Zemlja je ubrzo potonula u spiralu nasilja, a nasilje se u nizu gradova pretvorilo u pljačku i uništavanje. Nemiri su ukazali na duboku nejednakost i podijeljenost u američkom društvu, baš kao što je i pandemija koronavirusa razotkrila socijalnu nejednakost u zemlji, s obzirom na to da je pandemija natprosječno pogodila Afroamerikance, Latinoamerikance i pripadnike drugih manjina.

Početkom godine i izbijanjem pandemije stopa nezaposlenosti za bijele Amerikance skočila je s tri na 14 posto, a za Afroamerikance i Latinoamerikance s pet i šest na 16 do čak 19 posto. S tim da valja imati na umu da će zbog demografskih trendova manjine u SAD-u uskoro postati većina, a sadašnja bijela većina postat će manjina, što dovodi do sadašnjeg povećavanja tenzija i vjerojatno utječe na brutalnost policije. Umjesto da pokuša smiriti tenzije, predsjednik Trump ih je dodatno raspirio proglašavajući sebe, po uzoru na Richarda Nixona, predsjednikom reda i zakona, računajući na potporu bijelih birača u osvajanju novog mandata, s obzirom na to da je Trump i na izborima prije četiri godine pobijedio zahvaljujući potpori osiromašene bijele srednje klase. No, time je samo dodatno pridonio polarizaciji u zemlji, koja je poprimila alarmantne dimenzije, s čime će se predsjednik SAD-a morati suočiti.

4. KINA KAO NAJVEĆI GLOBALNI IZAZOV ZA AMERIČKU ADMINISTRACIJU

Od brojnih globalnih izazova s kojima će se suočiti američki predsjednik u sljedećem mandatu Kina je sigurno najveći i potencijalno najopasniji problem. Dok je Amerika sila na zalazu, Kina je sila u usponu. Protekle četiri godine svjedočili smo kako se izolacionizam i protekcionizam na velika vrata vraćaju u američku politiku, što je Washington vodilo u sve veći sukob s Kinom, koja je, paradoksalno, preuzela ulogu glavne zaštitnice i zagovornice globalizacije i slobodne trgovine. Trump je uveo carine na niz uvoznih proizvoda iz Kine i drugih zemalja, opravdavajući takve najave zaštitom američkih radnih mjesta od posljedica globalizacije, na što je Kina uzvratila recipročnim mjerama. Iako se Trumpov potez mnogima čini logičnim i opravdanim, osobito iz ugla američkih radnika i farmera, trgovinski rat s Kinom ipak nije ostvario one ciljeve koje je Trump obećavao.

Trump je u protekle četiri godine okončao jedno razdoblje u ekonomskoj povijesti svijeta: razdoblje prevlasti slobodne trgovine i nekontrolirane globalizacije. Na njihovo mjesto stupili su protekcionizam, ekonomski nacionalizam i trgovinski ratovi, koji su, kako nas povijest uči, uvod u prave ratove, o čemu svjedoči stalni rast napetosti na relaciji Washington – Peking, osobito u Južnom kineskom moru, za koje analitičari tvrde da bi moglo postati mjesto američko-kineske vojne konfrontacije.

5. NARUŠENE TRANSATLANTSKE ODNOSE BIT ĆE TEŠKO VRATITI NA STARO

Narušeni transatlantski odnosi Europe i Amerike, što uključuje i odnose u NATO-u, jedna su od glavnih odrednica kaotične Trumpove vanjske politike. Trump je uspostavio bliske i prijateljske odnose s neprijateljima i diktatorima, dok je tradicionalne saveznike, a Europa je od Drugog svjetskog rata najbliža američka saveznica, antagonizirao i vrijeđao. U ujedinjenoj Europi Trump je vidio protivnicu i konkurenta američkom gospodarstvu, iako su EU i SAD najveći trgovinski partneri na svijetu.

Za Trumpa je Europa gora od Kine, a Trump je otvoreno podržao raspad EU, čime je Europu prisilio da počne ozbiljno razmišljati o “strateškoj autonomiji” i o ustrojavanju vlastitih autonomnih vojnih snaga, što su u Europi izbjegavali desetljećima. Način rješavanja nagomilanih problema ovisit će o budućem stanaru Bijele kuće. Ako to bude Trump, čini se da su pogoršanje odnosa i trgovinski rat neizbježni, a u slučaju pobjede Joea Bidena odnosi će biti bolji, ali se vjerojatno nikad neće vratiti na ono što su nekoć bili.

6. KLIMATSKE PROMJENE

Potkopavanje međunarodne suradnje i napuštanje međunarodnih sporazuma spada među glavne odrednice Trumpove dosadašnje politike, no najozbiljnije i najdugoročnije posljedice vjerojatno je imalo Trumpovo povlačenje SAD-a iz važnog Pariškog klimatskog sporazuma na samom početku njegova mandata. Trump se odbio odreći korištenja fosilnih goriva, što je njegova administracija – koja, inače, sumnja da ljudska aktivnost pridonosi klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju – opravdavala borbom za očuvanje američkih radnih mjesta.

Trump ne vjeruje u globalno zagrijavanje, smatrajući tu temu izmišljotinom, dok Biden tvrdi da bi vratio SAD u Pariški klimatski sporazum i zabranio nove ugovore o bušenju nafte i plina na javnim površinama, što je Trump vješto iskoristio u kampanji kako bi ga prikazao kao kandidata kojem nije stalo do američkih radnika u industriji nafte i plina i njihovih radnih mjesta.