Ove se sezone turističke vijesti smjenjuju po sistemu toplo-hladno. Ishitrene ocjene sezonu su proglasile što propalom, što neupitno uspjelom. Je li istina u sredini, je li moglo bolje i zašto nije, razgovaramo s ministricom turizma Pavom Župan-Rusković.
Kad se zbroji dobrih prvih pet mjeseci, lipanj s podbačajima, skromni srpanjski plus i kolovoški rast, ispada da katastrofičari nisu bili u pravu.
- Da, unatoč dodatnim nevoljama s vremenom kod nas i poplavama u Europi, bilježimo planirani rast od približno pet posto. Sezona je definitivno uspjela. To više kad se pogledaju dvoznamenkasti minusi u pojedinim regijama turističke velesile Španjolske ili nekih drugih mediteranskih zemalja. Rast je možda i nešto veći od ovog koji bilježimo. Prošli sam tjedan na jugu pokušala naći apartman za jednog znanca. Iako privatni smještaj, prema prijavljenim gostima, više nije bio pun, bila je prava muka naći slobodno mjesto.
Trikovi za nelegalne iznajmljivače
Potkraj prošle godine, međutim, spominjali ste i rast od deset posto prema lani. Zašto ste odustali od te ambicioznije prognoze?
- Rekla sam da je moguć rast do deset posto pod uvjetom da svi objekti koji su ušli u obnovu budu na vrijeme završeni, da se otvore neki novi i da, konačno, smanjimo broj neregistriranih gostiju u privatnom smještaju. Neki su kasnili, a primjerice, u dubrovačkoj Argentini majstori i sad rade. I s nadzorom u privatnom smještaju uspjeli smo samo djelomično.
Zašto? Uoči sezone ste zbog ograničenih inspekcijskih ovlasti najavljivali tajne mjere, koje će natjerati zimmer frei na ažurnije prijavljivanje gostiju. Koje su to mjere bile i s kolikim uspjehom?
- Ljudi s terena u nekim mjestima govore mi kako osim prijavljenih gostiju privatnog smještaja ima još toliko neprijavljenih. Sumnjam da je igdje neprijavljenih gostiju manje od deset, 15 posto. To se ne može riješiti u jednoj, dvije szone. Ovoga smo ljeta uistinu primijenili nekoliko "trikova", kako bismo pod nadzor uz legalne iznajmljivače soba stavili i nelegalne, kojih ima dosta. Rezultata ima, a o čemu je riječ, ne mogu govoriti ni sada, jer će se jednako postupati i dogodine, a ni sezona još nije gotova. Mogu samo reći da su jadranski domaćini iznimno domišljati u tome kako izbjeći davanja državi. Za iduću sezonu ponudit ćemo im mogućnost paušalnog plaćanja poreza.
Je li ova sezona mogla biti uspješnija da niste često isticali manjak kapaciteta i da će sve biti puno? Neki u branši smatraju da ste tako uljuljkali hotelijere, koji su propustili posebnim akcijama, sniženjima i događajima privući goste u slabije posjećenim razdobljima.
- Da sam vlasnik, prva bih smijenila direktore koji vode poslovnu politiku na osnovi izjava ministra izvučenih u novinske naslove. Svatko sam najbolje zna kako se puni, koja su mu razdoblja problematična i kako mu prolazi cijena. I sam onda mora i reagirati. Ono što može, Ministarstvo turizma je i napravilo. Subvencijama prijevoza u izvansezoni, za strance i domaće umirovljenike, te školarce, produljilo je sezonu.
Nije li procjena o deset do dvadeset posto boljoj zaradi od lanjske - s malo više gostiju i znatno višim cijenama - račun bez krčmara, s obzirom na to da su neki hotelijeri u zadnji tren spuštali cijene?
- Čula sam za samo nekoliko takvih slučajeva, ali sniženja nisu bila drastična i to ne može ugroziti ukupnu zaradu od oko četiri milijarde dolara.
Krediti za vodu i struju
Ove se sezone turizam osramotio nestancima struje u Vodicama, Murteru, problemima s vodom u Puli. Tko je kriv?
- To je pitanje za lokalne uprave i tvrtke koje to imaju pod sobom. Znamo da je besparica, ali tamo gdje mreže više ne mogu podnijeti višestruko povećan broj potrošača tijekom sezone, mora se ozbiljno razmišljati o podizanju kredita. Inače će ostati bez posla, od kojeg ta mjesta uglavnom i žive.
Nijemci, Talijani, Slovenci, Austrijanci i Česi i ovoga su ljeta najbrojniji, a stječe se dojam da su vam važniji Izrael ili Japan.
- Pogrešno, jako dobro znam koja nam tržišta daju najviše gostiju i nitko ih ne zanemaruje. Ali, treba i gledati dugoročno i sezonu slagati od rane predsezone, kad, primjerice, Izraelci rado dolaze. Prerizično je oslanjati se na jedno ili samo nekoliko tržišta, pa bila to i ona koja nam daju najviše gostiju. Ne zna se kad će gdje buknuti problemi, koju će zemlju zahvatiti recesija ili poplave.
Je li propušteno najpogođenijim područjima ponuditi besplatne odmore za skupine djece i slično. Neki drže da bi to bio i dobar marketinški potez.
- Da o tome pročitam u Austriji, recimo, pomislila bih da hrvatski turizam ima prazne sobe. Učinkovitije će biti ono što planiramo kad dobijemo podatke koliko je gostiju zbog poplava otkazalo dolaske ili ranije prekinulo odmor. Razmišljamo da njima, u suradnji s hotelijerima, nekako iziđemo ususret.
O bombastično najavljenim turističkim "kreditima za pet" već dugo nema novih informacija.
- Potkraj rujna taj će program biti operativan, a već za iduću sezonu tim kreditima neki objekti obnovljeni.
Razgovarala Radmila Kovačević