Šibenik - budućnost grada je u napuštenim vojarnama

Je li Šibenik kulturno zapušten grad iako je njegova stara jezgra nekoliko puta veća od dubrovačke? Kako je Račan pomogao Ivi Brešanu da se nakon sedam godina zabrane postavi jedna njegova predstava? Zašto je Ninić u Partiju ušao tek u 31. godini? Je li žena na čelu grada prednost ili mana? Na ta i neka druga pitanja u Šibeniku su odgovarali poznati hrvatski književnik Ivo Brešan, gradonačelnica Neda Klarić i predsjednik Hrvatske ljevice Ivan Ninić.

VL: Gdje pravi Šibenčani piju kavu? Jesu li u modi velikih trgovački centri?
KLARIĆ: Uvijek pijem kavu na rivi, ali mogu razumjeti da ljudi, zbog vlastite komocije, idu u velike trgovačke centre u jeftiniju kupnju, gdje nema problema s parkiranjem.
NINIĆ: Iako sam rođeni Šibenčanin, godinama živim na Brodarici i kavu pijem u kafiću Kraljica, ali samo zato što je tamo moja ekipa.
BREŠAN: I ja sam, dok sam imao automobil, pio kavu u tom kafiću jer bi se tu sastajali ljudi različitih političkih opredjeljenja. Kafić je služio kao politička tribina, ali te rasprave nikad nisu prelazile granicu tolerancije.

VL: Je li stanje u kulturnom životu Šibenika onako alarmantno kako je zazvučala jedna vaša nedavna izjava?
BREŠAN: Nisam govorio o sadašnjoj situaciji, nego sam govorio o razvoju Šibenika posljednjih šezdeset godina, koliko ga ja pamtim. Moja izjava nije se odnosila samo na stanje u kulturi nego i u gospodarstvu. Htio sam naglasiti da je sveukupna situacija u gradu na silaznoj putanji. Ali ima i pozitivnih iskoraka. Eto, otvorili smo biblioteku kakvu nema nitko u Hrvatskoj, a imamo Dječji festival i Festival šansone.
NINIĆ: Valja pohvaliti ministre kulture, bivšeg Vujića u čije je vrijeme počela gradnja biblioteke i sadašnjeg Biškupića u čijem je mandatu završena.
 
VL: Je li to nostalgija prema mladosti i danima kad je sve izgledalo bolje?
BREŠAN: Ne! U mojoj mladosti u gradu je izlazio časopis za kulturu, osim Šibenskog lista, imali smo profesionalno kazalište koje je izvodilo najpoznatija djela svjetske književnosti. No do stagnaciji je došlo jer je Šibenik svoju strategiju, pogrešno, gradio na tri gospodarska diva, od kojih je jedino preživio TLM. Pritom nije važno tko je na čelu grada, jer to ne ovisi o pojedincu. To je proces koji ima gospodarske, socijalne i zemljopisne razloge. Šibenik je bio veći i jači od Zadra, ali Zadar danas ima sveučilište, tako da ima intelektualnu mladež koju Šibenik nema.
 
VL: Što poduzimate da Šibenik iziđe iz gospodarske depresije?
KLARIĆ: Šibenik ima problema jer se od grada teške industrije okreće prema turizmu. No u isto vrijeme s tri programska studija dobili smo veleučilište u Šibeniku, što otvara mogućnost razvijanja i drugih stručnih studija. A kad grad u vlasništvo dobije vojarne i vojne zgrade koje se nalaze u najatraktivnijim dijelovima grada, otvorit će se mogućnost stambeno-poslovne zone koja bi trebala biti povezana s povijesnom jezgrom. Sam izlazak vojske s najatraktivnijih područja u gradu odredit će sudbinu grada u idućih 50 godina.
 
VL: Imate i četiri tvrđave i vrlo veliku staru povijesnu jezgru. Je li to iskorišteno na pravi način?
KLARIĆ: Pod nadzorom konzervatora te će tvrđave ući u kulturnu ponudu. U tvrđavi sv. Nikole može biti muzej podmorske arheolgije, dvorana za koncerte, na jednoj od etaža može se otvoriti restoran koji bi "hranio" cijeli kulturni sadržaj.
NINIĆ: Gradska je jezgra Šibenika tri ili četri puta veća od dubrovačke i nije, na sreću, devastirana. Pozivam Vladu RH da vrati vojne prostore Šibeniku jer riječ o velikoj površini uz more. Šibenik uz ovakav akvatorij može biti najveća marina za megajahte. Gradonačelnica, uprava i ja kao dopredsjednik Gradskog vijeća zacrtali smo to u svoj program. Osobno nemam ništa protiv da Šibenik ostane na 50 tisuća stanovnika, ali neka kvaliteta života bude visoka.
 
VL: Bili ste disident u vrijeme Jugoslavije. Je li danas lakše ili teže biti intelektualni disident?
BREŠAN: Nietzsche je svojedobno rekao: "Bog je umro pa su umrli i bezbožnici." Mogao bih reći: totalitarizam je umro pa su samim tim umrli i disidenti. Što se tiče mojih drama, imao sam problema u bivšoj Jugoslaviji jer se na njih gledalo ne s estetskog, nego s političkog stajališta. Moja dva nova romana izazvala su buru u crkvenim krugovima. O "Astarotu", za koji sam dobio i Krležinu nagradu, napisani su eseji, i to uz optužbe da sam neprijatelj države i vjere. Međutim vjernici koji su čitali ta dva romana ispravno su ih shvatili kao institucionalnu kritiku Crkve i dogme, a u prilog vjere. Osobno mislim da je ono što je Isus govorio najbolje što je u povijesti čovječanstva rečeno. U šali znam reći da je šteta da se taj obračun sa mnom događa samo u crkvenim listovima jer da to prenese svjetovni tisak, romani bi bili rasprodani.
 
VL: Hoće li SDP uspjeti opstati nakon Račana ili će doživjeti sudbinu HDZ-a nakon Tuđmanove smrti?
NINIĆ: Uvjeren sam da će SDP opstati jer dolaze izbori i to je važnije od unutarnjih sukoba. Kad sam Račanu govorio da se SDP treba okrenuti radnicima, proglasili su me komunjarom, a kad su oni počeli pričati o radništvu, prozvao sam ih. U Savjetu Hrvatske ljevice su Milan Kangrga, Saša Broz, Predrag Matvejević, Slobodan Šnajder, a potporu nam daje i Rade Šerbedžija. Tek za godinu dana na redovitoj konvenciji SDP-a  vidjet će se što je od njega ostalo. Osobno sam s Račanom proveo sedamnaest godina i premda smo se razišli, međusobno smo se poštovali.
 
VL: Šibenik ima novi kolektor. Koliko je to stajalo?
NINIĆ: Šibenik ima kolektor koji se radio dugo godina i koštao je 300 milijuna kuna.
KLARIĆ: Od 2004. do 2006. godine u komunalnu infrastrukturu uloženo je 240 milijuna kuna, od kojih iz gradske blagajne 111 milijuna kuna. Sad se vidi dno, a Šibenik je prvi u gradnji centra za gospodarenje komunalnim otpadom.
 
VL: Dok razgovaramo, Ninić stalno kima glavom. Čudim se jer on je uvijek opozicija?
NINIĆ: Uvijek sam najprije Šibenčanin, a potom ljevičar. Meni je drago da se situacija s TLM-om pozitivno razvija jer je po izvozu u Jugoslaviji bio prvi i zapošljavao pet i pol tisuća radnika. Sve se naslanjalo na njega. Danas radi 1400 radnika i privatnik ne bi ulazio s novcem od 109 milijuna eura da ne misli ozbiljno. A i autocesta je učinila puno za Šibenik, on je sastavni dio Europe.
 
VL: Kolika je stopa nezaposlenosti u gradu?
KLARIĆ: U gradu je osam tisuća nezaposlenih, što je niža stopa nego ona na državnoj razini. Posljednjih je godinu dana stopa nezaposlenih na razini županije pala. Sagrađena je poduzetnička zona na Podima, na oko 500 hektara, koja se sufinancira iz fondova EU, a 95 posto su proizvodni pogoni. Probojem tehnološke ceste promet se izvlači iz grada i to automatski znači plus za staru gradsku jezgru.
 
VL: Je li istina da, kad ste bili prvi čovjek SDP-a u ovom kraju, niste smijenili N. Klarić koja je bila na čelu Centra za socijalnu skrb?
NINIĆ: Točno, s gradonačelnicom se dugo poznajem. Možda mi je to minus, ali nisam je maknuo tada i vidite dokle je dogurala. Bila je direktorica Centra za socijalnu skrb, a potom Ureda za prognanike u Kninu. Hoću reći, cijenili smo mi u SDP-u kvalitetu, a ne samo podobnost.
KLARIĆ: Mi jesmo različite političke opcije, ali volimo ovaj grad. Šibenik otvara državni arhiv nakon 40 godina, i to uz 12 milijuna kuna pomoći Ministarstva kulture i milijun kuna koje izdvaja Grad. Tu ćemo moći zaposliti visokoobrazovane mlade ljude. Tražit ću od ministra znanosti da sudjeluje u poboljšanju studentskog standarda jer bez toga ne može napredovati veleučilište.

Grad Šibenik sagradit će spomenik košarkaškom Mozartu Draženu Petroviću, poručuje gradonačelnica. Prvo obećanje, o spomeniku u čast 269 poginulih branitelja iz njihove županije, već je ispunjeno. Doprinod našoj kulturi, sportu i javnom životu dalo je puno Šibenčana – Vice Vukov, Arsen Dedić, Mišo Kovač, Ivo Pattiera, Siniša Škarica, Aco Petrović, Vinko Brešan, Goran Višnjić, Špiro Guberina,Perica Bukić, Danira Nakić, nogometaši Nadoveza, Rora, Cukrov i Ruakvina... A ne bez ponosa, gradonačelnica ističe da je upravo u Šibeniku, na incijativu P. Bukića, udaren temelj zlatne vaterpolske reprezentacije.