Sinajski poluotok, na kojem se, po svemu sudeći, nalazi i oteti Hrvat Tomislav Salopek, postao je utočište i baza islamskog ekstremizma. Egipćani strahuju da bi Sinaj mogao postati egipatski Irak nakon što se pretvorio u poligon za ekstremističke organizacije. Za razliku od Iraka, linije podjele na Sinaju nisu vjerske prirode. Ovdje je mnogo više riječ o liniji koja dijeli najveći dio egipatskog stanovništva od beduina, koji tradicionalno naseljavaju ovo područje. Sinajski poluotok površine oko 60.000 kilometara kvadratnih, koje naseljava oko 1,3 milijuna stanovnika, većinom beduini, jedina je veza između Mediterana i Crvenog mora.
Sukob Egipta i Izraela
Poznato je kako je već bio poprište nekoliko žestokih sukoba između egipatske vojske i Izraela, koji se povukao 1982. Od tada je situacija na tom području bila relativno mirna sve do 2013. kada je general Abdel Fatah Al-Sisi s prijestolja svrgnuo vođu Muslimanskog bratstva Muhameda Mursija te na području Sinajskog poluotoka proglasio izvanredno stanje i poslao vojsku nakon što je dobio odobrenje od Izraela jer je poluotok Sinaj proglašen demilitariziranom zonom.
Tada se aktiviralo vojno krilo Muslimanskog bratstva Ansar Bayt al-Makdis (Pristaše Jeruzalema), kojeg je svrgnuti predsjednik Muhamed Mursi stvarao kako bi štitio stranku Muslimanskog bratstva. Samo od svrgavanja bivšeg predsjednika Mohameda Mursija na ovom poluotoku ekstremisti su usmrtili 400 pripadnika policije i vojske. Ovakvo stanje omogućava gospodarska nerazvijenost kao i nesigurno sigurnosno stanje u regiji.
Oba problema datiraju još od 1979. Tada su Egipat i Izrael postigli mirovni ugovor. Tim je ugovorom Izrael osigurao za sebe pravo na vojno nadgledanje Sinaja.
Zapostavljeni i frustrirani
Egipatska vojska nasuprot tome tamo gotovo da i nije bila zastupljena. Zbog toga je Egipat odustao od toga da u tu regiju investira velike svote novca. Umjesto toga, Sinaj je najvećim dijelom bio prepušten sam sebi, što je bio najveći razlog što je na Sinaju u posljednjih 30 godina došlo do goleme frustracije i ljutnje u odnosu prema egipatskoj centralnoj vlasti.
Kada uzmemo u obzir da je 90% stanovništva Sinajskog poluotoka neobrazovano, razumljivo je da je takva klima pogodovala razvoju militantnog islama, iz kojeg su početkom novog stoljeća nastale terorističke grupe. One su sudjelovale u nizu smrtonosnih napada od 2004. U nizu od tada izvedenih atentata na turističke hotele na jugu poluotoka sudjelovali su i stanovnici Sinaja. Nakon svrgavanja s vlasti Mohameda Mursija, nasilje je poraslo, te je skupina Ansar Bayt al-Makdis izrazila svoju odanost ISIL-u i Abu Baker Al-Bagdadiju.
>> Tomislava Salopeka oteli su par sati prije nego je trebao sjesti u avion i vratiti se kući
Hassan Haidar Diab se iselio od pustinje i zna da je sve tamo sada u sinaju extremicno, no hassan nema slike i nije mogao pratiti ono sto se doista zbiva u kairu, u alexandriji i svim ostalim gradovima egipta, za hassana je ekstremizam suprotstaviti se nepravdi,a nije exstremizam ubijati studente zene,i civile po ulicama Cairo-a od strane diktatora sisija e pa hasane zbilja si i ti jedan od extremista pustinje,ali slicis vise na sisijeve pristalice