Sinčićev rezultat pokazuje da je građanima dosta i SDP-a i HDZ-a

Poruku iz rezultata glasovanja u prvom krugu predsjedničkih izbora trebale bi izvući glavne političke stranke – SDP koji je trenutačno na vlasti, ali jednako tako i oporbeni HDZ. A ta poruka glasi da je građanima već puna kapa tih dviju opcija koje se stalno smjenjuju na vlasti i ne donose nikakav boljitak. Prevedeno, ako se u idućih godinu dana pojavi itko malo politički ambiciozniji i organiziraniji, na parlamentarnim izborima bi im mogao jako pomrsiti račune.

Rezultati koje je postigao najmlađi predsjednički kandidat Ivan Vilibor Sinčić nisu slučajni. Oni su rezultat očaja i velikog nepovjerenja birača u aktualne političke opcije. Visok postotak glasova što ih je osvojio kandidat koji je prije kampanje bio relativno nepoznat većem broju birača i koji, u biti, nije imao nikakav program ukazuje na to da ljudi više ne vjeruju aktualnoj politici. Svjedoči i o tome što ih najviše tišti – a to je neimaština. Od svih priča o političkom uređenju zemlje, ustavnim promjenama, od izjašnjavanja o pobačaju, eutanaziji i još mnogo čemu, građani su najviše razumjeli poruke da netko želi zaustaviti diktat bankara i boriti se protiv blokiranih računa i deložacija. To što bi Sinčić, sudeći prema onome što je govorio tijekom kampanje, suspendirao demokraciju i uveo diktaturu, veliki je dio građana manje briga.

Ceh za razočaranje u dominantne političke stranke jednim su dijelom platili predsjednički kandidati. Ivo Josipović, bez obzira na to što je proteklih pet godina mandata pokušavao ostavljati dojam predsjednika svih građana i često pomiriti ideološki suprotstavljene opcije, ipak je lijevi političar koji potječe iz SDP-a. Glavnu podršku također mu je dao SDP i on je tijekom cijele svoje kampanje kao teret nosio loše rezultate aktualne vlade i njezine nesposobnosti da pronađe siguran put za izlazak iz krize. Neuspjeh i nepopularnost premijera Zorana Milanovića prelijeva se u njegovo dvorište. No, osvoji li novi mandat, Josipović će sigurno nastojati svoj program ustavnih promjena provesti u djelo, a to bi ga moglo prometnuti u jednog od bitnijih oponenata premijera Milanovića koji ne želi ni čuti za izmjene Ustava.

Premda su HDZ-ovoj kandidatkinji Kolindi Grabar-Kitarović rezultati prvoga kruga u kojima se približila Josipoviću jak vjetar u leđa, ni ona se (odnosno HDZ) ne bi trebala previše opustiti. Glavna prednost koju Grabar-Kitarović trenutačno ima jest vrlo dobra organiziranost HDZ-a i motiviranost njegovih birača. Međutim, Sinčić i glasovi koji su mu otišli, poruka su i njima. Nitko ne bi trebao olako zaključiti da je Sinčić pokupio protestne glasove, niti da su to glasovi koji pripadaju lijevoj opciji. Takvi zaključci vrijedili su za Mirelu Holy i njezin ORaH, no u Sinčićevu slučaju posrijedi je ipak bitno drukčiji politički profil i drukčija retorika. To što je tijekom kampanje govorio protiv bankara i centara moći, najmlađeg kandidata sigurno ne svrstava u lijevu političku sferu. Upravo suprotno, njegovi su stavovi vrlo rigidni i nipošto nisu ideološki kanalizirani.