Sindikalisti razjedinjeni, ekonomisti podržavaju Vladu

Kako će sutra nastupiti sindikati državnih i javnih službi u nastavku pregovora o zamrzavanju plaća, neizvjesno je jer su se jučer razišli suprotstavljenih stavova. Dio ih ne odustaje od 6-postotnog povećanja plaća (državni službenici, zdravstvo, kultura, socijalna skrb) s tim da žele svoju osnovicu za plaće vezati uz prosječnu plaću u RH. Dio pak pristao bi na zamrzavanje u prvom polugodištu 2009. (liječnici, učitelji, nastavnici, profesori), ali da im u srpnju plaće dostignu visinu plaća u privredi.

Nitko od njih ne prihvaća Vladin prijedlog o zamrzavanju plaća prvih šest mjeseci i onda tri posto povećanja u drugom dijelu 2009. godine. Protuprijedloge će usklađivati u svojim redovima, ali očito pred Vladinim pregovaračima u srijedu neće sjesti jednoglasni. Međusobno se slažu samo u tome da im je neprihvatljivo obrazloženje ministra Šukera kako se dosad štedjelo po resorima. Nabrojena su područja i iznosi ušteda, ali nije jasno – u odnosu na što?!

Ministarstva šute
Zanimljivo je da ni ministarstva redom nisu htjela komentirati čega su se odrekla. Neslužbeno su poručivali kako Šukerovi podaci po resorima ionako nisu službena varijanta.

Većina ekonomista mišljenja je da premijer s razlogom ‘lomi’ sindikate i pritišće na plaće jer u osnovi nema puno izbora.

– Gospodarstvo je naglo usporilo u drugom dijelu godine, pa je pitanje hoće li se 2009. ostvariti planirana stopa rasta od 2 posto – upozorava Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke. U tom bi slučaju pod znak pitanja došla čak i dostignuta razina prava.

– Hrvatsko je gospodarstvo lošim gospodarenjem i za uvoz poticajnim tečajem kune nakupilo takve dugove da smo ranjivi na zahtjeve vjerovnika – komentira dr. Đuro Njavro, koji dodaje da je zamrzavanje plaća nužno i zbog toga jer su premijerove ruke vezane koalicijskim dogovorima.

– Ako se ide na zamrzavanje malom čovjeku, morala bi biti prisutna i neka barem simbolična smanjenja visokoplaćenima – ističe Njavro. – Problem je Hrvatske golema i neučinkovita administracija te goleme svote koje se godinama bacaju, primjerice, na brodogradnju bez suvislog plana kako tu industriju postaviti na noge.

U poljoprivredi bi se s manje novca, ali više pameti moglo napraviti znatno više nego sada i prilično brzo i jednostavno uštedjeti više od milijardu kuna na godinu – upozorava Njavro.

Siva ekonomija
Spusti li se osobna potrošnja na samo 1 – 2 posto rasta, kao jedini rezervoar za punjenje proračuna ostaje siva ekonomija. Hrvatska bi i inače, zbog pristupanja EU, sivu ekonomiju morala uključiti u BDP, zbog čega će njegova vrijednost porasti oko 14 posto. Međutim, Stojić objašnjava da ta činjenica neće bitnije popraviti sliku državnih financija jer je udio sive ekonomije već uključen u fiskalni deficit prema metodologiji esa 95.