Prijedlog zdravstvene reforme treba shvatiti kao radni materijal o kojem socijalni partneri trebaju sjesti i detaljno raspraviti svako pitanje, posebice u okolnostima kada 60 posto radnika prima prosječnu (oko 5200 kuna) ili plaću nižu od prosječne, a mirovine ne pokrivaju osnovne životne troškove, ocijenili su predstavnici sindikata nakon što im je danas ministar zdravstva Darko Milinović predstavio prijedlog reforme.
- Zdravstvena reforma nije pitanje za jedan dan ni pitanje političkih poruka i dobivanja političkih bodova u javnosti. Ona nosi teret cijeloga društva u vremenu koje će tek biti teško i zato je to pitanje dodatno osjetljivo - ocijenio je nakon sastanka predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever.
Upozorava kako Hrvatska neminovno ulazi, poput ostatka svijeta, u razdoblje krajnje recesije, te da u tim uvjetima nigdje nije lako govoriti o dodatnom izdvajanju umirovljenika i zaposlenih.
Sever predlaže da se razgovori o zdravstvenoj reformi vrate na tzv. nultu točku te da se prije njih razmisli o donošenju odluke prema kojoj bi se izjednačila stopa izdvajanja za doprinose (zdravstveno i mirovinsko) radnicima i poslodavcima. To bi značilo da će koristi od smanjenja stope imati i jedni i drugi, što dosad nije bio slučaj, rekao je Sever.
Ministar zdravstva Milinović odgovorio mu je da je i to jedna od mogućnosti o kojima Vlada razmišlja.
Ponovio je kako reforma zdravstva za većinu građana neće značiti povećanje bilo kakvih izdvajanja za zdravstvo, te da je namjera što više građana obuhvatiti dopunskim zdravstvenim osiguranjem, koji trenutačno u Hrvatskoj uplaćuje 14 posto osiguranika.
Jedno od zanimljivih pitanja na koje Sever skreće pozornost je i pitanje hoće li privatni zdravstveni osiguravatelji biti spremni pokrivati pariticipacije s policama od 50 ili 80 kuna, kada su neke osiguravajuće kuće zbog toga već propale (Adenda zdravstveno osiguranje).
Spomenka Avberšek iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) upozorava na nedopustivo visoka izdvajanja iz plaća i mirovina koja bi, u slučaju prihvaćanja ministrovih prijedloga, pogodila veliki broj građana.
Za nju je posebno problematično i pitanje poštivanja članka 68. Zakona o zdravstvenom osiguranju kojim Vlada ima obvezu podmiriti troškove zdravstvenog osiguranja za djecu, rodilje, branitelje, umirovljenike, nezaposlene i druge kategorije.
- Vlada dosad tu odredbu nije poštovala jer da jest, onda bi se u zdravstvo ove godine slilo dodatnih 2,6 milijardi kuna. Kad bi Vlada poštovala vlastite zakone, onda ne bi trebali danas razgovarati o traženju novih izvora financiranja - kaže Avberšek, nezadovljna načinom prezentacije prijedloga reforme - bez točnih financijskih simulacija iz kojih se ne mogu iščitati namjere Vlade.
(Hina)