Sindikati traže potpunu reviziju broja branitelja

Ovisno o tome kako će proteći sastanak sa socijalnim partnerima, iz Vlade najavljuju da bi tijekom današnjeg dana mogli poslati u saborsku proceduru prijedlog državnog proračuna, ali neće se žuriti s donošenjem sve do sredine ili kraja prosinca. Sindikalac Vilim Ribić najavljuje da će na današnje pregovore sa Sanaderom doći s nizom zahtjeva koji zapravo znače korjenitu promjenu dosadašnje ekonomske politike.

Kreditno izobilje
Osim odustajanja od luksuznih investicija, sindikat traži od premijera da provede korjenitu poreznu reformu, čemu se HDZ žestoko protivio u kampanji, da napravi potpunu reviziju broja branitelja, inventuru dosadašnjih ulaganja, pa Ribić kaže da se postavlja logično pitanje može li se zaokret provesti bez rekonstrukcije Vlade i jesu li ljudi koji sada predstavljaju Vladu dovoljno vjerodostojni.Kupovanje vremena poslužit će premijeru Sanaderu da pokuša sa sindikatima dogovoriti konsenzus i mjere koje se po svojoj žestini mogu usporediti sa Škegrinim i Valentićevim stabilizacijskim programom otprije 15 godina. Sanadera sada, međutim, ne muči beznađe kao ono iz sredine devedesetih, jer je tada u krizi bila samo Hrvatska, a sada je cijeli svijet.

U 10 godina kreditnog izobilja i nepromijenjene ekonomske politike, vanjski dug države porastao je sa 10 na 37 milijardi eura te je gotovo dostigao vrijednost BDP-a. Kao jedna od visokoovisnih država o vanjskom kapitalu, Hrvatska je dospjela u nezgodnu poziciju jer se na svjetskom tržištu više ne raspravlja o visini kamata, nego o tome gdje se svježi novac može dobiti.

Brza pruga
Dvije moćne institucije, HBOR i HAC, dobile su prošli mjesec odbijenicu za tristotinjak milijuna eura zajma, pa se postavlja pitanje gdje će vodeći hrvatski dužnici (tvrtke, banke i Vlada) naći 11 milijardi eura koji 2009. stižu na naplatu. Suočivši se s realnošću, Sanader priprema svoj prvi proračun u kojemu ne dijeli novac šakom i kapom, kao što je činio ranije jer mu je to omogućila pozitivna konjunktura u regiji i obilno strano kreditiranje. Najteže mu je, čini se, odreći se infrastrukturnih radova, zbog čega ga proziva i oporba. Slavko Linić kazao je ovog vikenda da brza pruga nema ekonomskog opravdanja, ali ima drugog jer je IGH pokupovao zemljište uz trasu te ga kani prodati državi.