Saborski odbor za europske poslove jednoglasno je podržao kandidaturu Siniše Rodina za suca Suda Europske unije u mandatnom razdoblju od 2015. do 2021. godine.
Rodin je sudac na tom sudu od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, dakle 1. prosinca 2013. godine, a sada se ponovno predlaže na puni mandat od šest godina. Predstavljajući se odboru, Rodin je objasnio je današnji dan, 6. listopada početak sudačke godine na Sudu EU, kada se obnavljaju mandati sudaca i sastavi sudskih vijeća.
- Sa današnjim danom ja preuzimam funkciju predsjednika vijeća od tri suca i moram priznati da sam pomalo iznenađen da mi je ukazano to povjerenje nakon samo godine dana rada pri sudu. Suci na tom sudu djeluju kao izvjestitelji i članovi sudskog vijeća i u dosadašnjem mandatu sam imao čast biti izvjestitelj u nekoliko slučajeva, pa čak i u jednom velikom predmetu pred 15 sudaca – pohvalio se Rodin. Podsjetimo, sud tumači pravo EU-a kako bi se osigurala njegova jednaka primjena u svim državama članicama, rješava i pravne sporove između vlada država članica i institucija EU-a, ali i privatnih osoba, poduzeća ili organizacije koje smatraju da je neka od institucija Europske unije prekršila njihova prava.
Postupci se pred tim sudom provode u pisanoj i usmenoj fazi, odnosno javnom raspravom koja se, ovisno o složenosti predmeta, odvija pred vijećem od tri, pet ili 13 sudaca, ili čak pred cijelim Sudom. Odgovarajući na pitanja zastupnika, Rodin se osvrnuo nedavno objavljeno izvješće Europske komisije o praćenju primjene europskog prava za 2013. godinu u kojem se po prvi put našla i Hrvatska kao nova članica EU. Objasnio je da kao sudac ne može komentirati rad drugih institucija Europske unije, kao ni hrvatskih institucija, ali da može primijetiti da je u njemu Hrvatska vrlo blago spomenuta i da ne misli da je to išta dramatično.
- U izvješću stoji da je Europska komisija evidentirala dva postupka protiv Hrvatske zbog povrede prava EU, a to je manje u usporedbi s drugim članicama jer primjerice Grčka i Češka imaju sedam takvih postupaka, a neke veće države i po 27 – tvrdi Rodin te dodaje kako ti postupci nisu ništa neuobičajeno. Kada takvi predmeti dođu pred Sud EU, odnosno kad Europska komisija podnese tužbu protiv države članice, tada je za neke stvari već kasno, upozorava Rodin. - Zato je dobro imati pisani trag cijelog dijaloga države koja je počinila prijestup s Europskom komisijom, kao što je dobro imati evidentirane sve postupke oko implementacije europskog prava, jer to sve koristi na sudu – pojasnio je Rodin te dodao da sud ipak sa svim strankama, kada dođe do postupka, postupa jednako, dakle, ne favorizira Europsku komisiju. - Činjenica da je predmet došao pred sud ne znači da je to izgubljen slučaj, ali da se obrani, potrebna je kvalitetna pravna obrada – kaže Rodin.