Sirija kolijevka kršćanstva

Informacija da je Isus Krist "hodao" po današnjim ratnim prostorima Sirije malo koga ostavlja ravnodušnim, ali očito se zbog nje malo tko i uzbuđuje. Baš kao i zbog toga što je u Siriji prije početka sukoba 10 posto stanovništva bilo kršćanske vjere te da je Sirija kolijevka kršćanstva, čak i jedan od njegovih velikih simbola, poput grada Damaska, pred kojim je sv. Pavao (tada još Savao) doživio svoje spektakularno obraćenje.

Arapi stižu u 7. stoljeću

U Siriji je više kršćanskih denominacija i zajednica, a prema podacima iz 2014., od 2,4 milijuna kršćana u Siriji na prvome mjestu bila je Pravoslavna crkva s 35 posto, zatim Armenska apostolska crkva s 22 posto, Katolička crkva s malo manje od 19 posto (i to u četiri obreda, tj. rimokatolici, armenski katolici, latini i kaldonski katolici), zatim Sirska pravoslavna crkva s oko 10 posto, protestantska s dva posto, Sirska katolička crkva s 4 posto, Aramejska crkva s malo manje od četiri posto te Asirska crkva s Istoka s dva posto.

Kršćani se u Siriji nalaze od samih početaka kršćanstva i poznato je da je sirijska Antiohija u samim temeljima kršćanstva (danas poznata kao Antakya, grad u Turskoj na granici sa Sirijom) te da je antiohijski biskup i utemeljitelj antiohijske biskupije bio sam sv. Petar, kojega je nakon odlaska u Rim naslijedio crkveni otac i naučitelj sv. Ignacije Antiohijski.

Sirija postaje većinom muslimanskom zemljom nakon osvajanja Arapa u 7. stoljeću, tj. između 634. i 639. godine, kada Sirija postaje dio islamskoga svijeta, što je i danas. Tako se u Damasku nalazi jedno od najsvetijih mjesta islama, džamija za koju i muslimani vjeruju da čuva relikvije sv. Ivana Krstitelja, koji je u islamu također štovan kao poslanik Jajha. Odnosno, prema predaji islama Hana (Ana u kršćanstvu), prije rođenja zavjetovala se Bogu da će dijete nakon rođenja dati na službu u hram u Jeruzalemu, što je i učinila, a o njoj se brinuo Zekerija (Zaharija u kršćanstvu, koji je također poslanik u islamu), oženjen Merjeminom (Marijinom) sestrom Išom, koja mu je rodila Ivana Krstitelja.

I sveti Duje, zaštitnik Splita, bio je Sirijac, a sirijski kršćani bili su veliki evangelizatori svoga doba.

Kršćani u Siriji s velikim su veseljem dočekali izbor pape Franje.

– U ovom teškom ozračju u kojemu živimo posebno ovih dana, kada se navršavaju dvije godine od početka sukoba, vijest o izboru pape Franje bila je doista osvježenje koje je razderalo ovo sivilo koje prevladava unatoč lijepom proljeću. Nažalost, i ovo je proljeće još uvijek vrlo sivo, vrlo tužno – rekao je tada za Radio Vatikan apostolski nuncij u Damasku, nadbiskup Mario Zenari, koji danas kaže kako papa Franjo s velikom zabrinutošću prati situaciju u Siriji i posebno se moli za tamošnje kršćane.

Blokirati naftu

Na pitanje Radio Vatikana o tome što se može učiniti da bi se zaustavilo napredovanje militanata samoproglašenoga kalifata, nadbiskup Zenari rekao je kako valja nastaviti s nekim mjerama koje su već poduzete, poput sprečavanja dotoka sredstava, blokiranja bankovnih računa i nafte, kao i zaustavljanja onih koje je obuzela njihova ideologija i žele doći, primjerice, iz Europe. U četiri i pol godine krvavog rata u Siriji, u kojem je poginulo više od 250 tisuća ljudi, a raseljeno ih je više od 10 milijuna, stradalo je najviše kršćana. Prije rata kršćani su uglavnom naseljavali područja Damaska i Alepa, a u Homsu su živjeli u dolini poznatoj kao Dolina kršćana. U Homsu i okolici živjelo je oko 150 tisuća kršćana, a danas ih nema ni tisuću. Raseljeni su po cijeloj Siriji, Libanonu, Jordanu i Turskoj... Vrlo ih je malo dospjelo do Europe, a njihovi vjerski objekti potpuno su razoreni.

>> Putin zatražio stvaranje koalicije protiv ISIL-a po uzoru na koaliciju protiv Hitlera