Ove osobe imaju veće šanse da ostanu na poslu nakon što steknu uvjete za mirovinu

U Hrvatskoj je prije pola stoljeća bilo ekonomski aktivno 59 od 100 muškaraca u dobi od 59 godina. Danas je u toj dobi zaposleno jedva devet od 100 muškaraca! Niska radna aktivnost građana generalna je karakteristika Hrvatske za svaku životnu dob, pa i stariju, što se u posljednje vrijeme pokušava promijeniti. Institut za javne financije objavio je stručni rad Ane Ostrovidov Jakšić i Ivana Jakšića “Kako produljiti sudjelovanje na tržištu rada” u kojemu pokazuju da se djedovi i bake današnjih pedesetogodišnjaka bili aktivniji od svoje djece.

Trenutačno je zaposleno oko 5500 umirovljenika, no, ruku na srce, mimo legalnog radnog odnosa mnogi rade i preko ugovora o djelu ili u vlastitim kućanstvima. Kako se stanovništvo počelo osipati, tako se i povećao udio starijih u ukupnom broju zaposlenih. Primjerice, Hrvatska je 2014. godine imala oko 62 tisuće zaposlenih starijih od 60 – 4,4% – da bi u siječnju ove godine broj radnika te životne dobi skočio na 83 tisuće te se povećao na 5,5% ukupnog broja zaposlenih. U pet godina broj zaposlenih radnika starijih od 60 godina povećao se za 21.000. Vlada je od ove godine dopustila i svim grupacijama umirovljenika da se zaposle na četiri sata, no istraživanje pokazuje da nemaju svi iste šanse na tržištu rada.

Rade iz nužde

– Veće šanse da ostanu na poslu i nakon što steknu uvjete za mirovinu imaju muškarci, visokoobrazovane osobe te općenito građani koji nemaju velikih financijskih poteškoća. Na drugom polu nalaze se slabo obrazovani, osobe lošijeg zdravlja i niskog socijalno-ekonomskog statusa čije su mogućnosti ostanka na tržištu rada vrlo niske, čak i ako bi oni to htjeli – navode Ana Ostrovidov Jakšić i Ivan Jakšić.

Do takvog su zaključka došli analizom podataka iz panel istraživanja SHARE u kojem su vođeni razgovori sa starijima od 50 u 27 europskih zemalja i Izraelu. U RH su prikupljena 2494 intervjua od ispitanika starijih od 50 godina i njihovih partnera. Pokazalo se da većina umirovljenika koji se zapošljavaju radi iz nužde.

Sociolog Teo Matković podsjeća da je angažman umirovljenika u radnom odnosu trenutačno marginalan – tek 0,7% umirovljenika radi na pola radnog vremena.

– Iako bi se ova brojka mogla udvostručiti do kraja godine nastavi li se rast zabilježen u siječnju, i dalje će na četiri sata raditi tek minoran dio umirovljenika. Angažman u svijetu rada ne može kompenzirati neadekvatnost mirovine posebno onima u dubokoj starosti jer velikom i najranjivijem dijelu populacije umirovljenika nedostaje mogućnosti, zdravlja ili kompetencija za sudjelovanje na tržištu rada – ističe Teo Matković.

Parcijalno umirovljenje

Posljednjih 15 godina u cijeloj EU povećava se radna aktivnost starije populacije, primjerice Njemačka je za gotovo 40% povećala participaciju u radnoj snazi starijih od 60 godina, a za četvrtinu u dobi od 45 do 59 godina. Najnoviji podaci iz sustava mirovinskog osiguranja pokazuju da se udio zaposlenih u dobnoj skupini od 50 do 60 godina u posljednjih pet godina smanjio s 22,6 na 22,3%.

– Omogućiti starijima angažman u radnom odnosu ili parcijalno umirovljenje može biti vrijedna inovacija koja slijedi načela aktivnog starenja. Ali zakonom otvorena mogućnost povećava atraktivnost ranijeg odlaska u mirovinu pa postoji rizik da broj novih umirovljenja zbog mogućnosti rada bude veći od broja umirovljenika koji su kroz ovu mogućnost aktivirani na tržištu rada (ili da to budu jedno te iste osobe). Takav bi razvoj situacije dodatno opteretio mirovinski sustav, a ne bi povećao ukupnu aktivnost na tržištu rada. Ovo ćemo moći relativno brzo ustanoviti prateći obrasce umirovljenja i dobi umirovljenika te raširenost zapošljavanja umirovljenika – kaže Matković.

VIDEO Ovo su stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi

Video: VLm 7 stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi