Siromaštvo u BiH

SARAJEVO - Svaki peti stanovnik Bosne i Hercegovine je siromašan, a oko 30 posto građana živi na granici siromaštva. To je priznao i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić, koji smatra da usprkos takvim pokazateljima BiH ne treba svrstati u red siromašnih zemalja.  
Govoreći na simpoziju "Socijalni sigurnosni sistemi" Terzić je kazao da je tijekom prošle godine BiH na ime socijalne skrbi izdvojila 350 milijuna eura, odnosno oko pet posto bruto nacionalnog proizvoda, po čemu prednjači u odnosu na druge države u tranziciji. Ustvrdio je kako je sustav socijalne skrbi bolje razvijen u Republici Srpskoj nego u Federaciji BiH, zahvaljujući tomu što je u RS centraliziran sustav.

Državne vlasti raspolažu podatkom da se u RS-u  siromaštvo smanjilo za četiri, a u Federaciji BiH za jedan posto. Iako nedovoljno, povećanje plaća, mirovina i stabilne cijene dovele su do poboljšanja životnog standarda. Različiti su uzroci siromaštva u BiH, a među najvećima su nezaposlenost, život u manjim općinama, neodgovarajuće obrazovanje, kršenje ljudskih prava, tj. diskriminacija prema povratnicima.

Veliki uzrok siromaštva je i neodgovarajući sustav socijalne skrbi, koji je, kao i brojne druge nelogičnosti, rezultat kompliciranog političkog sustava definiranog Daytonskim sporazumom. Upravo je Daytonski sporazum glavni krivac što država nije u stanju pomoći socijalno ugroženim građanima, budući da taj sporazum nije predvidio postojanje niti jednog oblika socijalne skrbi na državnoj razini.

U Bosni i Hercegovini sve je veći i strah od posljedica uvođenja poreza na dodanu vrijednost od 17 posto. Postoji realna mogućnost da od Nove godine, kada počinje primjena PDV-a, cijene većine proizvoda, pa i osnovnih prehrambenih namirnica, značajno porastu, što bi dodatno pogoršalo socijalno stanje u zemlji. Državna vlast odbacuje takve tvrdnje jer će, kažu, poduzeti jasne mjere za ublažavanje očekivanog rasta cijena.

 Opredijelili smo se za uvođenje PDV-a s jedinstvenom stopom. Svjesni smo da ovakav PDV može voditi rastu cijena osnovnih životnih namirnica, što bi moglo ugroziti siromašne. Međutim, istodobno s uvođenjem PDV-a s jednom stopom razvili smo program ublažavanja posljedica eventualnog rasta cijena kojim ćemo kompenzirati siromašnu populaciju za iznos u kojem dođe do poskupljenja osnovnih životnih namirnica  obećava Terzić, uz napomenu da je PDV s jednom stopom i socijalnim programom za siromašne najbolje rješenje za BiH, koje višestruko koristi upravo siromašnima.

No, vlasti vrlo oprezno prilaze brojkama o broju socijalno ugroženih građana i kažu kako su one često pretjerane. Za primjer uzimaju podatak da je samo u Federaciji BiH registrirano oko 600.000 automobila, što je otprilike jednako broju obitelji u tome entitetu. Iako se ne može kazati da svaka obitelj posjeduje vozilo, činjenica je da velik broj njih ima kakve-takve automobile. S druge strane, većina stanovništva uspijeva živjeti iznad granice siromaštva isključivo zahvaljujući sivoj ekonomiji, odnosno ilegalnom radu.

Veliki broj poslova obavlja se izvan legalnog sustava, kako bi se izbjegla porezna i druga opterećenja. Pretpostavlja se da polovica plaća u BiH biva isplaćena "na crno", odnosno bez ikakva pisanog službenog traga.

Većina umirovljenika u BiH mjesečno prima oko 200 KM, što je nedovoljno i za pola potrošačke košarice, odnosno osnovnih prehrambenih proizvoda nužnih da se preživi 30 dana. (E. M.)

Jedan od glavnih indikatora siromaštva u BiH je broj javnih, odnosno narodnih kuhinja. Od završetka rata do danas narodne kuhinje su pune. (E. M.)