Infinum je danas jedna od poznatijih IT kompanija u Hrvatskoj te je, među ostalim, i zbog suradnje s Porscheom, u sklopu Porsche Digital Croatia, nedavno proglašen jednim od tri najbolja poslodavca 2021. godine prema portalu Moj Posao. Infinum odnedavno ima i novo vodstvo te najavljuje i daljnje širenje. Razgovarali smo s Goranom Kovačevićem, potpredsjednikom za razvoj poslovanja u Infinumu, koji je poznat i po pokretanju crowdfunding kampanje za obnovu rodnoga mu grada Siska, teško pogođenog potresom.
Nedavno se u Infinumu promijenilo vodstvo. Koji će sada biti smjer razvoja poslovanja ove tvrtke?
Promjenom vodstva neće se ništa znatno promijeniti u smislu razvoja tvrtke. Ljudi koji su preuzeli nove funkcije godinama su odrastali s Infinumom i u posljednje su vrijeme više-manje već djelovali u opsegu uloga koje sada imaju, uključujući i mene. Plan je da nastavimo širiti svoje timove i kapacitete, pojačavati prisutnost na strateškim tržištima, ponajprije američkom i britanskom, i potencijalno otvoriti ured na novom tržištu s lokalnim timom.
Inače kada govorimo o tvrtkama poput Infinuma koje se bave razvojem aplikacija i softverskih platformi, na što se točno odnosi razvoj poslovanja?
Razvoj poslovanja (Business development) u kontekstu digitalne agencije se primarno odnosi na 4 ključne aktivnosti. To su akvizicija novih klijenata, širenje suradnji s postojećim klijentima, predstavljanje tvrtke kroz networking aktivnosti i širenje prisutnosti na novim tržištima kroz otvaranje lokalnih ureda. Svaka od njih ima širok spektar manjih aktivnosti koje pomažu ostvarenju zadanih ciljeva.
Posljednje vijesti koje smo vidjeli odnose se na suradnju s Philipsom. Možete li se ukratko opisati ta suradnja, nabrojiti možda i neke druge suradnje s tako velikim kompanijama?
Suradnja s Philipsom traje šest godina. Primarno radimo na razvoju IoT platforme u području kuhinjskih uređaja koja se zove NutriU. Radi se o platformi koja povezuje sve njihove connected kuhinjske uređaje (Airfryer, Cooker, Blender…) i nudi korisniku mogućnost pretraživanja tisuće recepata, informacije o nutritivnim svojstvima, upravljanje postavkama i kontrolu uređaja putem mobilne aplikacije. Aplikacija je prisutna na tržištima diljem svijeta i koristi je nekoliko milijuna korisnika. Za Philips smo formirali zaseban odjel koji trenutačno broji 70-ak stručnjaka i pružamo im gotovo sve usluge koje postoje u našoj ponudi. Osim toga, prije dvije godine formirali smo i studio za kreiranje kulinarskog sadržaja koji se zove Flavorific. Rade recepte za nove uređaje te svu video i fotoprodukciju u tom području. Trenutačno ih je 20-ak. Od drugih suradnji volimo izdvojiti kolaboraciju s Porsche Digitalom, s kojim smo otvorili zajedničku tvrtku Porsche Digital Croatia, koja već ima 60-ak ljudi. Od drugih aktualnih suradnji ističem, primjerice, Alfa Laval, koji je švedski konglomerat specijaliziran za proizvodnju u teškoj industriji. Zatim Signify, nizozemsku korporaciju koja se bavi rasvjetnim tehnologijama. U SAD-u izdvajamo KPMG te Royal Caribbean i Disney. Na lokalnom tržištu i dalje radimo s bankama (HPB, Erste, RBA) i jednim vrlo uspješnim startupom Underline, koji možemo opisati kao Netflix za znanstvenike. Ukupno trenutačno surađujemo sa 60-ak klijenata diljem svijeta.
U kojim sektorima vidite najviše prilike za razvoj, fintechu, web aplikacijama, mobilnim, ako da koje namjene, ili nečemu sasvim drugačijem i novom?
Što se tiče industrija, u posljednje vrijeme smo dosta radili s klijentima iz healthcare i mobility sektora, uz neizostavni fintech. Međutim, nije nam strano raditi i s klijentima iz drugih vertikala, poput ranije navedenih. Prema klijentima se pozicioniramo kao partner koji će im pomoći riješiti izazove s kojima se susreću u vlastitom poslovanju, kroz digitalne usluge i rad na njihovim digitalnim proizvodima. Neovisno o industriji u kojoj djeluju. Ako gledamo s aspekta proizvoda, mobilne aplikacije i kompleksni web sustavi će i dalje biti velik dio poslovanja svake organizacije i tvrtke. Mi se sve više volimo baviti IoT rješenjima koja uključuju integracije s raznim uređajima. Osim toga, primjećujemo značajan porast upita vezanih za web3 tehnologije. Očekujem da će se taj trend i nastaviti.
Prema svemu sudeći, susrest ćemo se uskoro s recesijom što znači da bi se mogle smanjiti i investicije. Kakvi su vaši planovi ako se nastavi ova opća kriza u gospodarstvu, očekujete li ozbiljniji udar i na IT industriju?
U našim krugovima već primjećujemo određene rezove kod tehnoloških startupa zbog zaustavljanja investicija na koje su se oslanjali. U Infinumu smo svjesni da će se vrlo vjerojatno dogoditi recesija koja bi mogla imati utjecaj na poslovanje. Trenutačna neizvjesnost, koja je slična onoj tijekom prvog vala pandemije u proljeće 2020., dovoljan je razlog za oprez. Za sada je teško predvidjeti koliki će biti udar na IT industriju, međutim možemo reći da već pomalo vidimo neke indikacije s američkog tržišta. Obično prvi val reakcija krene u SAD-u, a nakon nekoliko mjeseci krene i pojačan utjecaj na Europu. Trenutačni rat u Ukrajini i lockdown u Kini, koji je trajao posljednjih mjeseci, definitivno ne pomažu globalnoj ekonomiji. Mi već poduzimamo određene korake kako nas recesija ne bi iznenadila. Prioritet je ostvarivanje zadanih srednjoročnih poslovnih ciljeva uz nastavak kontroliranog rasta. Cilj je da se dobro pozicioniramo za novi jači uzlet u trenutku kad se počne nazirati svjetlo na kraju tunela. Trenutačno nam je pojačan fokus na akviziciju novih klijenata i projekata.
Kadrovi su stalna tema IT industrije, koliki je to problem za Infinum, možete li na domaćem tržištu rada zadovoljiti te potrebe?
Domaće tržište rada u IT industriji je vrlo saturirano. Osim agencija poput Infinuma, postoji velik broj tech startupa koji su konkurencija za IT kadrove. Iz tog razloga smo već ranije počeli širiti prisustvo otvaranjem i akvizicijama ureda u regiji (Crna Gora i Makedonija). To nam omogućuje veću propusnost i rast tempom koji smo si zacrtali. Kad bismo se oslanjali samo na kadrove u Hrvatskoj, ne bismo se mogli razvijati sukladno našim apetitima. U budućnosti postoje planovi za nastavak širenja u nove države.
Postali ste poznati kada ste organizirali crowdfunding kampanju za obnovu svojeg rodnog grada Siska. Koliko ste zadovoljni njezinim rezultatima?
Jako sam zadovoljan rezultatom kampanje. Prikupio sam i donirao više od milijun kuna za 22 obitelji, glazbenu školu i jednu udrugu za zaštitu životinja. Ideja je bila da u što kraćem roku zatvorim kampanju i novac podijelim obiteljima. U prosjeku je svaka obitelj dobila između 40-50 tisuća kuna, ovisno o određenim kriterijima kojima sam se vodio (broj djece u obitelji, razina oštećenja kuće itd.).To nije iznos kojim si možete sagraditi novu kuću, ali bio je simbol nade i poticaj ljudima da ne klonu duhom. Činjenica da su dobili taj novac svega mjesec dana od potresa bila mi je jako bitna stavka. Crveni križ, koji je skupio više od 40 milijuna kuna, podijelio je svima po dvije tisuće kuna nakon što je prošlo više od pola godine od potresa. Što će ljudi s tim napraviti? Moja ideja bila je da pomognem konkretno i brzo najpotrebitijima koje sam mogao u tom trenutku pronaći. Povremeno sam u kontaktu s većinom tih obitelji i veseli me vidjeti slike koje mi šalju da mi pokažu kako im napreduje gradnja novih kuća. Međutim, postoje i drugi ljudi i razne udruge s kojima sam povremeno u kontaktu, koje u privatnim aranžmanima i dandanas vikendom odlaze na Baniju, popravljaju krovove i pomažu pri obnovi. To su ljudi koji ulažu svoje slobodno vrijeme kako bi pomogli drugima. Nisu plaćeni za to, ali znam da im je srce ispunjeno tim činom i hvala im na tome.
Jeste li zadovoljni obnovom i razvojem Siska općenito?
Određene su se stvari u centru grada očistile, no daleko je to od kvalitetne obnove koja je potrebna. Mislim da je u okolnim selima te u Petrinji i Glini situacija još gora. Prema riječima prijatelja i poznanika koji tamo žive, birokracija i procesi na razini države su tragikomični. No ne mogu reći da sam nešto posebno iznenađen. Sisak kao grad ima određeni šarm i povijesnu važnost te sam sigurno subjektivan kad govorim o njemu. Problem Siska je užasno spora tranzicija na nove poslovne grane. Znamo da je Sisak kroz povijest bio industrijski grad s Inom, Željezarom, termoelektranom, Herbosom, Siscijom... Danas je od toga ostalo vrlo malo ili ništa, a zatvaranjem tih radnih mjesta nisu se otvorila nova koja bi ih nadomjestila. To je rezultiralo dosta velikim iseljavanjem, najprije u Zagreb, a recentnije u Irsku. Prema najnovijem popisu, Sisak ima 15% manje stanovnika nego 2011. No to je priča koju dijeli mnogo drugih gradova u Hrvatskoj. Ja uvijek volim doći u Sisak, posjetiti obitelj i prijatelje, obići grad. Relativno rijetko dođem i svaki put mi se čini da vidim nešto novo pa mi je dojam da se stvari nekako pomiču nabolje. Također, KHL Sisak ove je sezone osvojio naslov prvaka Hrvatske u hokeju. Moj je tata veliki fan hokeja i baš mi je bilo drago zbog njega i svih Siščana. S obzirom na to da sam privatno dosta usmjeren na sport, volio bih da i NK Segesta krene boljim stopama. Tko zna, možda jednog dana pomognem i nogometu. Za Sisak me vežu uspomene iz djetinjstva i uvijek ću biti sentimentalno vezan za njega.
Također, riječ je o gradu koji nije toliko poznat po IT-ju, no vi ste ipak potpredsjednik jedne od vodećih naših tvrtki. Kako se to dogodilo?
Sisak nije poznat po IT-ju i volio bih da se to promijeni. Prvo, u Sisku već godinama djeluje FOI-jev preddiplomski studij. Ne znam kakva je situacija sa studentima i kakvi su im interesi, ali FOI je jedan od najbolje organiziranih fakulteta u Hrvatskoj. Volio bih da postoji više mladih Siščana koji su zainteresirani za IT. Prije dvije godine osnovan je i Centar za svemirsku i inovativnu tehnologiju Sisak, koji bi trebao imati vlastiti kampus. Nisam upoznat s njihovim područjem djelovanja, no zvuči interesantno. Moj put u IT-ju počinje od fakulteta. Infinum je tada bio agencija od 20-ak ljudi i počeo sam raditi kao prodajni asistent. Na intervjue sam dolazio poslije 17 sati i nije bilo recepcije i HR-a. Na razgovoru za posao jeli smo pizzu i nije postojao strukturirani selekcijski proces. Na kraju više nisu znali što bi me pitali pa su me spojili na "call" s direktoricom slovenskog ureda i jednim partnerom iz Beograda, da vide kako se odnosim prema susjedima. Jednom sam morao preskočiti ogradu u bivšem uredu u Žajinoj jer je intervju bio kasno i već su se automatska vrata zatvorila. Kako se tvrtka s godinama razvijala tako su rasle i moje odgovornosti. Danas se primarno bavim razvojem Business Development ureda koje imamo u New Yorku, Londonu i Zagrebu. Zajedno s timom definiramo i provodimo prodajne strateške ciljeve. Također, s ostalim kolegama iz menadžmenta razvijamo strategiju Infinuma za nadolazeće i dugoročno razdoblje. Ništa od toga nije se dogodilo slučajno. Prosjek zadržavanja zaposlenika je otprilike 3-5 godina. Krajem ove godine proslavit ću 10. godišnjicu svojeg rada u Infinumu. S obzirom na to da me Infinum zaposlio u razdoblju kad je u Hrvatskoj općenito bila velika recesija, ta lojalnost za mene nema cijenu.
Video - IT tvrtka Infobip otvorila je i predstavila svoj novi kampus u Zagrebu "Alpha Centauri"