Crvene, žute, bijele, ljubičaste, šatirane špine, gumbeki, multiflore, margarete, krizanteme... zauzele su već sve važnije punktove pred cvjećarnicama, u trgovačkim lancima, na tržnicama i grobljima. Iako se većina kupaca žali da je sisvetsko cvijeće puno skuplje nego lani, sa štandova rijetko tko odlazi praznih ruku. Na većini zagrebačkih tržnica tegla multiflore može se, primjerice, naći za 4 do 10 eura, krizantema od 3 do 5 eura po komadu, pušlek margareta 3 eura, cvjetni aranžmani od 5 pa i više od stotinu eura... dok se u trgovinama može proći i nešto povoljnije.
Kao dva soka ili tri kave
– "Pristojnu" teglu raskošne multiflore na splavnici na Dolcu platila sam 6 eura, koliko koštaju dva soka ili tri kave u kafiću. Ipak je to samo jedan dan u godini, a ako je inflacija "potjerala" sve drugo gore, puno toga i neopravdano, zašto ne bi poskupjelo i cvijeće, pogotovo ovo domaće za koje su se uzgajivači, vjerujem, dobro naradili – objašnjava Zagrepčanka Žaklina, ističući kako joj je draže sada obaviti kupnju i na miru birati, dok još nisu nastale nesnosne gužve pred štandovima.
Najviše sisvetskog cvijeća i ove godine na tržnice i u trgovačke centre stiže iz okolice Ludbrega gdje je u Udrugu cvjećara ludbreške regije okupljeno 70-80 OPG-a, dvije zadruge i jedan d.o.o., doznajemo od predsjednice udruge Valerije Pokos. Prodaja je počela već prije nekoliko tjedana, a sada su, tvrdi ona, već svi dani "turbo udarni".
POVEZANI ČLANCI:
– Teško je reći koliko je ove godine cvijeća proizvedeno za prigodnu prodaju za Sve svete, neki povećavaju proizvodnju, a neki su ostali bez nasljednika koji bi je nastavili – govori Pokos. No taj kraj, poznato je, Hrvatsku opskrbljuje s najmanje 40% cvijeća. Tajnica udruge, ujedno i upraviteljica PCZ-a Varaždinski cvijet Ivana Matijašec kaže kako samo njihovi članovi, 10-ak njih, godišnje proizvedu i 400 tisuća multiflora, od najmanjih do najvećih. Većina se proda putem veleprodaje, a manji dio na tržnicama. Za razliku od krizantema kojih se, prema nekim procjenama, svake godine uveze u vrijednosti i do milijun eura, šanse da je kupljena multiflora domaća – ogromne su, najmanje 70%.
– Uvoz multiflora u Hrvatsku nije tako jako zastupljen jer je ona dosta velika, a prijevoz je dosta skup – kaže Matijašec. No proizvodnja je zahtjevna. Neki inputi u proizvodnji rasli su i više od 100%, što se odrazilo na rast maloprodajnih cijena u prosjeku za 30%, dok veleprodajne jako variraju od trgovačkog lanca, mjesta isporuke, količina... – objašnjava ona. Tko je mislio da je oko njih malo posla, vara se. Presadnice za sisvetske lončanice iz uvoza su – i u Hrvatsku stižu u svibnju i lipnju. Prvo se sade u plasteniku, a krajem lipnja i početkom srpnja iznose na otvoreno.
– Prije su cvjećari sami pelcali i rezali sadnice, no otkako smo ušli u EU, moramo ih kupiti u inozemstvu. Čak nam dolaze inspekcije iz Nizozemske koje broje koliko smo ih kupili, a koliko ih imamo jer je riječ o licenciranoj robi. Ako se ispostavi da smo nešto sami uzgojili, plaćamo visoke kazne – kaže Matijašec.
POVEZANI ČLANCI:
Cvijeće proizvodi 485 gospodarstava
Ako ništa drugo, cvjećari su ovih dana odahnuli zbog odluke Vlade kojom je blagdan Svih svetih proglašen sajmenim danom na razini Hrvatske, zbog čega će i cvjećarnice i specijalizirane prodavaonice imati mogućnost rada na dan kada ta djelatnost ostvaruje najveći profit. To je dobro jer su, pokazala je praksa, i obrtnici i OPG-i "u istom košu", kaže predsjednica Ceha cvjećara HOK-a Edita Merćep. Na splitskom groblju Lovrinac, primjerice, pod nazivom OPG-a puno je i prekupaca koji su samo imaginarni proizvođači, ali ih se tretiralo drugačije od obrtnika, što inspekcije lako mogu utvrditi, tvrdi Merćep.
Nitko u Hrvatskoj ne vodi preciznu evidenciju koliko se cvijeća godišnje uveze, izveze, proizvede, pa tako ni sisvetskog. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi iz Jedinstvenog zahtjeva za potporu iz 2023., cvijeće u RH proizvodi 485 poljoprivrednih gospodarstava, kažu iz Ministarstva poljoprivrede.
Pod cvijećem i ukrasnim biljem na otvorenome pod niskim nepristupačnim pokrovom u 2022. je bilo 210 ha površina. U čitavoj 2021. smo uvezli rezanog, svježeg, sušenog cvijeća u vrijednosti od 11,85 milijuna eura, a izvezli za 687 tisuća eura. Godinu poslije uvoz nas je stajao 13,45 mil. eura, a izvoz 818 tisuća.
VIDEO: Testiranje lampaša
legalna pljacka na sveti dan.