DEUTSCHE WELLE

'Sitničava politika Hrvatske prema susjedstvu'

Foto: DW/N. Rujevic
'Sitničava politika Hrvatske prema susjedstvu'
22.12.2016.
u 11:09
Dopisnik ciriškog dnevnika Neue Zürcher Zeitung iz Beograda smatra da se Hrvatska ponaša nekonstruktivno u procesu proširenja Europske unije na jugoistok Europe
Pogledaj originalni članak

„Sitničava susjedska politika Hrvatske", naslovljava švicarski Neue Züricher Zeitung tekst svog dopisnika iz Beograda Andreasa Ernsta. On oštro kritizira Zagreb zbog blokade poglavlja 26 u pregovorima Srbije i Europske unije. „Umjesto da susjednim zemljama pokaže put ka EU, Zagreb im baca klipove pod noge", kaže se u tekstu.

Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Hrvatske, ima novi nadimak – Čokolinda. Ovako je bilo: na 25. godišnjicu bombardiranja Dubrovnika od strane jugoslavenske vojske predsjednica je posjetila taj grad na Jadranu. U jednom vrtiću je dijelila čokolade. Kasnije – kada su čokoladice odavno bile pojedene – roditelji su primijetili da se radilo o srpskim proizvodima. Mediji su napravili skandal, Grabar-Kitarović se ispričala. Žao joj je, rekla je, što nije poklanjala hrvatske proizvode. Chocogate je tek jedna od iritacija između Hrvatske i njezinih susjeda. To su simptomi koji pokazuju da Hrvatska, novajlija u EU, nije u stanju preuzeti ulogu suverenog predvodnika i podrži srpske i bosanske susjede na trnovitom putu ka Bruxellesu", piše Ernst.

„Umjesto toga se koriste blokade. Kao što su ranije radile druge članice EU, i Hrvatska zloupotrebljava pravo veta kako bi rješavala bilateralne probleme. Zagreb je u ožujku uložio veto na otvaranje poglavlja o pravosuđu i temeljnim pravima kako bi natjerao Srbiju na ukidanje zakona koji beogradskom pravosuđu daje nadležnost za ratne zločine na cjelokupnom području bivše Jugoslavije. Na njemački pritisak je Hrvatska u lipnju popustila tek da bi pola godine kasnije ponovo stala na kočnicu. Sada Hrvatska sprječava srpske pregovore o obrazovanju i kulturi jer su manjinska prava Hrvata u Srbiji, kako se navodi, nedovoljna. U oba slučaja je Hrvatska usamljena u EU."

„Mora se priznati da srpska vlada na hrvatske blokade uglavnom reagira pretjerano – prije svih glavni demagog Aleksandar Vulin, koji je uz to i ministar za rad i socijalna pitanja. […] Blokade Zagrebu materijalno ne donose ništa. Samo štete hrvatskom ugledu u očima Nijemaca, Talijana i Austrijanaca, koji žele otvoren put integracije za Srbiju i Bosnu. Naravno da hrvatska opsesija Srbijom ima mnogo veze s poviješću. Današnje samopoimanje zemlja crpi se iz traumatičnog odcjepljenja od Jugoslavije kojom su dominirali Srbi. Nisu dobrodošla podsjećanja na zajedničku državu i nekadašnje bratske narode. Za razliku od Srbije i Bosne, na hrvatskoj televiziji gotovo da nema programa iz susjednih zemalja. Radije gledaju u smjeru „središnje Europe", a Balkan pokušavaju gurnuti u zaborav", dodaje se u tekstu Neue Züricher Zeitunga.

Andreas Ernst analizu hrvatske politike nastavlja ovako: „Istodobno se gotovo kao po automatizmu bilježi svako priopćenje iz Beograda – teško je ne registrirati kada se govori istim jezikom. Iz toga proizlazi ono što je Freud nazivao narcizmom malih razlika, koji njeguju i Srbi i Bošnjaci: male razlike se povećavaju i održavaju na životu […] Terapija bi se sastojala u sljedećem: kroz samopropitivanje bez predrasuda svatko bi utvrdio da je svojim susjedima vrlo sličan – uz sve manje razlike. I tamo i ovdje političke stranke djeluju kao patronažni sustavi, institucije su slabe, sudovi neefikasni, korupcija raširena. U cijeloj regiji slobodna trgovina s partnerima iz EU nije samo blagoslov za slabe privrede, nego je i prijetnja domaćoj proizvodnji."

Dopisnik iz Beograda tekst zaključuje ovako: „Hrvatskoj, koja zahvaljujući članstvu u EU ima jače karte, otvara se mogućnost preuzimanja uloge mentora. Time bi mogla skupljati bodove u susjedstvu i kod važnih partnera u EU. Alternativa trenutnom neurotičnom ograničavanju od susjeda ne sastoji se u upuštanju u novi jugoslavenski eksperiment. Ali se radi o tome da se regionalna politika vodi interesima, da se povežu kapaciteti susjedstva i tako nastupi prema EU i svima ostalima. Recimo kada se radi o jadnoj infrastrukturi: danas se 400 kilometara pruge iz Beograda do Zagreba prelazi osam sati. Usput, isto je i kad se iz Zagreba ide za Beograd."

Devize, devize..

Žiteljima jugoistoka Europe nije privlačna samo Europska unija nego i njezin novac. Euro je omiljena valuta u mnogim zemljama središnje i jugoistočne Evrope, prenosi austrijski dnevnik Presse pisanje agencije APA. Razlog: ljudi više vjeruje u europsku nego u domaću valutu. Austrijska nacionalna banka je u jednoj studiji pobrojala razloge za to: mnogi imaju loše sjećanje na posrtanja vlastite valute, na hiperinflaciju ili oduzimanje ušteđevine iz banke. Osim toga, piše u toj studiji, ljudi očekuju da euro u sljedećih desetak godina postane službena valuta i u njihovim zemljama.

Prema studiji, u Srbiji više od polovine ljudi transakcije u vezi s nekretninama obavlja u eurima. Dodaje se da je udio te valute u svim transakcijama gotovim novcem u Srbiji čak 60 posto. U Makedoniji taj postotak iznosi 38 posto, dok je na Kosovu i u Crnoj Gori euro i službena, jedina, valuta. Prije eura su već njemačka marka i austrijski šilinzi bile korištene kao paralelne valute u ovim zemljama, dodaje se u studiji.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 17

Avatar xenon
xenon
11:47 22.12.2016.

Ništa novo. I ovog prepametnog i dobro informiranog novinarčića su srbi "skuhali". Tzv. "Belgrade gang" i dalje funkcionira. Strani diplomati i novinari u srbiji s vremenom postaju zaštitnici "srpske istorije" i "srpskih interesa" jednako ili bolje nego sami srbi. I da štos bude bolji, novinar iz zemlje koja nije članica EU dijeli lekcije o tome tko bi što i kako trebao radit kako bi se što brže i lakše ušlu u u EU. Ima li dociranju umišljenih "prosvjetitela" kraja?!?

BL
Blomberg
11:38 22.12.2016.

Gdje je taj Andreas bio kad je Slovenija maltretirala Hrvatsku prije ulaska u EU ovo sad je samo zato- sto bi taj Andreas morao znati- zbog nestalih Hrvata za koje Srbija nece reci gdje ih pokopala, ili unistila. I neka se dobro raspita kako se Srbija odnosi prema Hrvatima u Srbiji.

MA
malinac_
11:32 22.12.2016.

Ernst bi trebo znati da se u njegovoj zemlji postuju ljudska prava i isto bi trebo znati da i hrvatski susjedi u tom pogledu trebaju ispuniti preuzete obaveze po pitanju nacionalni manjina isto Ernst da poznaje problematiku sigurno nebi piso ovakve nebuloze nego se u beogradu naroka u nekoj kafancurini sa svojim kolegama srbskim novinarima i lupa sto je njima volja.