Prema podacima Austrijskog državnog zavoda za statistiku “Statistik Austria”, objavljenim u petak, bruto društveni proizvod (BDP) u Austriji u drugom je tromjesečju ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine neočekivano pao za 1,1 posto. Austrijski Institut za gospodarska istraživanja WIFO, očito je pogriješio kada je u srpnju prognozirao tek minus od 0,3 posto. Kako tvrdi Statistik Austria razlog znatno naglašenije silazne putanje treba tražiti prije svega u padu gospodarskih usluga u trgovini i oslabljenoj industriji. U odnosu na prvo tromjesečje ove godine austrijsko gospodarstvo je zabilježilo pad za 0,7 posto. Isti izvor ističe kako je silazna gospodarska putanja bila evidentna već u drugoj polovici 2022. godine, nakon kraja korona krize i poslije nje odmah započetog “snažnog gospodarskog zahuktavanja”.
“Austrijsko gospodarstvo oslabilo je i počelo padati u proljeće 2023., i to prvi put nakon osam tromjesečja”, naglasio je glavni direktor zavoda Statistik Austria Tobias Thomas. Uz opasku da unatoč tome, je ono još uvijek 3,2 posto iznad razine prije početka korona krize. Ono u što ekonomski analitičari upiru prstom su trgovina, koja je s minusom od 6,7 posto i industrija s padom od 2 posto doprinijele neočekivanom padu BDP-a u drugom tromjesečju 2023. godine. Kako podaci pokazuju, pad je mogao biti još izraženiji da područje javne uprave, obrazovanja i zdravstva nije ostvarilo plus od 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. A što se tiče početka trećeg tromjesečja ove godine, u srpnju je industrija zabilježila pad od 11,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Zahvaljujući građevinarstvu i plusu od 6,1 posto, pad na ovom području je ublažen za navedenih 6,1 posto.
VEZANI ČLANCI:
Da situacija u Austriji nije ružičasta pokazuje i podatak da je u prvoj polovici ove godine broj stečaja i platežno nesposobnih tvrki ponovno došao na brojku prije korana krize. Najviše stečajeva prijavljeno je na području pružanja financijskih i ostalih usluga, njih čak 20,3 posto. Slijede gospodarstvo i smještaj gostiju s 20 posto i pad materijalne proizvodnje za 19,2 posto. Na području prometa zabilježeno je 3,7 posto manje stečajeva nego lani u isto vrijeme. Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene od siječnja do svibnja ove godine, ona je bila u pozitivi. Izvoz je porastao za 6,2 posto, a uvoz za 0,1 posto. U usporedbi s predpandemijskom 2019. godinom austrijski je uvoz porastao za 27 posto, a izvoz za 26,6 posto. Statistik Austria također u svom izvješću navodi turističke podatke, vezano uz dosadašnju ljetnu sezonu. Između svibnja i srpnja 2023. godine Austrija je zabilježila 39,5 milijuna noćenja, što je za 6,2 posto više nego u isto vrijeme prošle godine.
Kako se ističe, to je “najveća vrijednost od 1980. godine”. Ono što je također važno spomenuti je da je inflacija u Austriji u kolovozu ponovno porasla i iznosi 7,5 posto odnosno za 0,4 posto je viša nego u srpnju. Time je Austrija trenutačno na trećem mjestu neslavne inflatorske ljestvice, odmah iza Slovačke i Hrvatske., o čemu smo već pisali. Kako izvještava WIFO, konjunkturna očekivanja u kolovozu za ovu alpsku zemlju su “pesimističnija” od onih prethodnih. Nije nevažno spomenuti i recesijske trendove u susjednoj Njemačkoj, koja je izuzetno važan gospodarski partner Austrije, posebice u turizmu. Koliko će sve to daleko ići i trajati zasad nitko ne zna. Jer problemi s energijom, poskupljenjima i Ukrajinom još uvijek nisu riješeni. A o njima, mnogo toga ovisi.
Jedan od problema koji nije jedini je također veliki broj zdravih migranata koji prima socijalnu skrb