Profesor Ekonomskog fakulteta Vladimir Čavrak istaknuo je na skupu Neto fiskalni položaj županija od 2011. do 2013. godine u organizaciji Instituta za javne financije da sadašnju situaciju prekomjernog deficita koje je pokrenuo EK treba iskoristit za reformu lokalne uprave i samouprave, a što je neophodno zbog povećanja produktivnosti, uzme li se u obzir činjenica da je 70 posto teritorija u zemlji pasivno.
- Favoriziramo urbana područja, što je izvan normalnog i zato dolazi do depopulacije - kazao je prof. Ivan Koprić s Pravnog fakulteta. Rekao je kako se iz središnje države, kroz proračun ili fondove, slijeva milijardu kuna u jedinice lokalne samouprave, a dodatne dvije milijarde u županije. Smatra da bi trebalo broj lokalnih jedinica svede na 120, umjesto sadašnjih íiznad 550. Cilj istraživanja Instituta bio je stvaranje jasne slike o tome koje su županije neto korisnici, a koje neto uplatitelji u proračun opće države, odnosno da ubuduće Vlada radi proračun opće države po lokacijskoj kvalifikaciji, a što bi bio temelj za raspravu o regionalnom preustroju.
Prema podacima, vidljivo je da su tek Grad Zagreb, Istarska županija, Primorsko goranska i Zagrebačka županija neto uplatitelji u proračun, a svi ostali su korisnici. Ukupni prihodi proračuna opće države od 2011. do 2013.
Bili su u prosjeku 136,4 milijardi kuna, a rashodi 156,9 milijardi. Proračuni svih lokalnih jedinica iznose 15,5 milijardi kuna. U Institutu upozoravaju i na problem što promjene poreznih propisa i način dijeljenja prihoda nisu praćeni procjenom učinaka na fiskalni položaj lokalnih jedinica, što se kasni s planiranjem proračuna.. - Cilj Vlade trebao bi biti da lokalne jedinice sudjeluju s 20 posto u rashodima i prihodima, a što bi nas približilo razvijenim zemljama - kazala je ravnateljica Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina Alhbegović.
>> Prvi na udaru gradovi i općine pa državne i lokalne komunalne tvrtke
sve općine, gradovi ili županije koje se ne mogu samofinancirati moraju odmah biti ukinute!