MINUSI KOJI ODNOSE ŽRTVE

Sjećate li se siječnja kada je Hrvatska bila najhladnija zemlja u Europi?

Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Stanovnici Delnica bore se s velikim količinama napadalog snijega
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Novi snijeg tijekom noći je zabijelio Karlovac
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Goransko mjesto Skrad prekriveno visokim snijegom
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Karlovac: Debeli minusi diljem zemlje
Foto: zeljko hladika/PIXSELL
Zagreb: Zbog vala hladno?e zaledilo se Maksimirsko jezero
Foto: zeljko hladika/PIXSELL
Zagreb: Zbog vala hladno?e zaledilo se Maksimirsko jezero
Foto: Arhiva Večernjeg lista
Foto: Arhiva Večernjeg lista
Foto: Arhiva Večernjeg lista
Foto: Arhiva Večernjeg lista
Foto: Arhiva Večernjeg lista
25.01.2024.
u 08:20
Hladni val nije zaobišao niti našu zemlju pa je 25. siječnja te 2006. Hrvatska, kako bilježi naša arhiva, bila najhladnija zemlja u Europi
Pogledaj originalni članak

Hladno vam je na minus 10 Celzijevaca? Iako vas neće ugrijati, možda će vas bar malo utješiti podatak iz naše arhive koji podsjeća da se Lijepa naša, na današnji dan, 22. siječnja, 2006. smrzavala na minus 20 Celzijevih stupnjeva. Ekstremni su minusi tada izmjereni u planinskim dijelovima zemlje te kotlinama Like i Gorskog kotara, a zbog jakog sjevernog vjetra, koji je puhao u unutrašnjosti te olujne bure na Jadranu, osjećaj hladnoće bio je neusporedivo veći od stvarnih minusa, koje su pokazivali termometri.

Tog je siječnja na sjeverozapadu Rusije izmjereno minus 40 Celzijevih stupnjeva, a na sjeveru skandinavskih zemalja temperatura se spustila do čak minus 42,6 stupnja ispod nule. Sibirska anticiklona iz Rusije pokrenula je tada snažan val ekstremne hladnoće, te je do debelih minusa rashladila zemlje istočne i središnje Europe.

Foto: Arhiva Večernjeg lista
Foto: Arhiva Večernjeg lista
Foto: Arhiva Večernjeg lista
Foto: Arhiva Večernjeg lista

 

Hladni val nije zaobišao niti našu zemlju pa je 25. siječnja te 2006. Hrvatska, kako bilježi naša arhiva, bila najhladnija zemlja u Europi. Sibirska je zima te godine uzela i žrtve, zbog nezapamćenog vala hladnoće, u dva su siječanjska dana, u Zagrebu i Ivanić-Gradu umrle tri osobe.

I druge su zemlje brojile žrtve - na istoku Europe od hladnoće je te zime umrlo više od 70 ljudi, u Ukrajini se broj stradalih od hladnoće popeo na 130, a u Poljskoj se smrzlo 175 ljudi, među kojima 80 beskućnika.

Isprobajte arhivu Večernjeg lista

Vremenski stroj još nismo izumili, ali zato vrlo sličnu funkciju ima naša digitalna arhiva. Povijest Hrvatske i svijeta na jednom mjestu. U našoj bogatoj arhivi sva su novinska izdanja. Pogledajte što se dogodilo na vaš rođendan, kako je Zagreb izgledao prije...zabavite se i educirajte klikom ovdje: https://arhiva.vecernji.hr/

No, Hrvatska je preživjela i veće minuse, kako su tada podsjetili naši novinari, najniža temperatura u Zagrebu, nakon 1949. godine, od kada se vodi detaljna statistika, zabilježena je u siječnju, 1950. godine, kada se živa u termometru spustila na -24,3 stupnja Celzijusa, a gotovo jednako hladno bilo je i u siječnju 1963. godine, kada je temperatura pala 24 stupnja ispod nule. Prema podacima iz naše arhive, 10. siječnja 1967., s izmjerenih - 21 stupanj Celzijus, u Zagrebu je bilo tek za 4 stupnja toplije nego, tih dana, u Sibiru.

POVEZANI ČLANCI:

 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.