Premijer Andrej Plenković najavio povećanje mirovina

U Banskim dvorima je danas održana sjednica Vlade s koje je premijer Andrej Plenković najavio povećanje mirovina. 

Premijer Andrej Plenković u početku sjednice izrazio je sućut obitelji Hrvoja Šarinića, četvrtog predsjednika Vlade RH koji je jučer sahranjen.

– Prošlog petka smo ministar Damir Krstičević i ja obišli pilote naših kanadera u Zemuniku pored Zadra gdje je protupožarna eskadrila, odali smo priznanje svima koji su ovoga ljeta radili na požarima te im se još jednom zahvaljujem. Drago mi je da je otvorena i vojarna 126. hrvatske brigade u Sinju čime smo poslali još jednu poruku – rekao je premijer.

Premijer se osvrnuo i na jučerašnju objavu presude Suda Europske unije o ilegalnom prelazu migranata.

– Nadležna ministarstva, MUP i ministarstvo vanjskih poslova dobili su zadaću da detaljno analiziraju sadržaj presude. Pogrešna je interpretacija protiv Republike Hrvatske već je riječ o očitovanju na ta dva slučaja. To su bile izvanredne okolnosti, treba reći da su na osnovi humanitarnih razloga mnoge države članice preuzele odgovornost za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Takav pristup je bio dominantan prošle godine, presude suda EU ne mijenjaju dosadašnju praksu, a zbog proteka vremena ne postoji bojazan da će ove presude rezultirati vraćanjem znatnog broja osoba koje su prošle kroz teritorij RH – rekao je premijer. 

Premijer Plenković kazao je i kako Vlada nastavlja provoditi fiskalnu konsolidaciju koja neće narušiti temelje ekonomskog rasta.

– U 2017. očekuje se još manji proračunski deficit od planiranog.  Ambicija je da proračunski deficit u 2018. bude bude na razini od 0,8%, a rast BDP-a 2,8%. – kazao je Plenković. 

– Za demografiju 223,5 mil. kn za provedbu postojećih mjera i dodatnih mjera koje ćemo usvajati.  U kontekstu umirovljenika dodatno će biti izdvojeno 1,35 mlrd. kn. Očekujemo porast mirovina oko 2,1 posto tijekom 2018 – kaže premijer. 

– Posebno je važno da ovaj proračun predviđa kvalitetnu provedbu svih prava koja će proizaći iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja – istaknuo je premijer te najavio da će taj zakon, nakon održane javne rasprave, Vlada usvojiti idućega tjedna u Kninu, simbolično 4. kolovoza uoči Dana hrvatskih branitelja, Dana pobjede i Dana domovinske zahvalnosti.

Kazao je da se radi i iskorak kod Ministarstva obrane, za koje su predviđena sredstva u 2018. za prvi dio troškova koji će se odnositi na nabavu novih zrakoplova.

– Vidjet ćemo kako će taj postupak ići, ali potvrđujemo na ovaj način i proračunskim sredstvima da smo odlučni u namjeri da osiguramo sposobnost hrvatskog ratnog zrakoplovstva u narednih 25 do 30 godina. To je strateška odluka koja je dogovorena i u suglasnosti s predsjednicom Republike Hrvatske i čelnicima Hrvatskog sabora. Vjerujem da oko toga imamo čvrsti konsenzus ključnih političkih faktora u zemlji – zaključio je Plenković

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je prije sjednice da u idućoj godini Vlada očekuje usporavanje rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 2,8 posto, dok prognoza rasta za ovu godinu ostaje na 3,2 posto.

Odgovarajući na upit novinara, Marić je uoči sjednice Vlade kazao da prognoza rasta BDP-a za ovu godinu ostaje 3,2 posto, a za iduću godinu se prognozira rast od 2,8 posto.

Što se tiče smjernica ekonomske i fiskalne politike o kojima će danas raspravljati Vlada, kazao je kako ima "određenih korekcija i promjena u smislu pojedinih sastavnica rashodne strane proračuna, uzevši u obzir sve makroekonomske pokazatelje koji su do sad objavljeni i neka očekivanja".

"Naravno da smo uzeli u obzir situaciju s Agrokorom, to smo također u smjernicama obradili", istaknuo je.

Na novinarski upit je li Vlada odustala od kupnje MOL-ovih dionica Ine, Marić je rekao kako je to složen i kompleksan proces koji treba određeno vrijeme.

"Ne bih rekao da je odustala. Znate da je to složen i kompleksan proces koji treba i određeno vrijeme i puno analiza i rada na tome", rekao je.

Upitan hoće li se na rashodnoj strani proračuna za 2018. vidjeti povlastice koje su branitelji uspjeli izboriti, ministar financija odgovorio je da će jedan dio mjera stupiti na snagu u kratkom roku, a jedan dio će biti vremenski razgraničen, ovisno o fiskalnim mogućnostima.

"Dio zakona o hrvatskim braniteljima je u javnoj objavi, bit će o tome govora. Jedan dio je predviđen u ovim smjernicama. Jedan dio mjera stupit će na snagu u kratkom roku, a jedan dio će biti vremenski razgraničen ovisno o fiskalnim mogućnostima", kazao je.

U 2018. prihodi državnog proračuna 127,9, a rashodi 132,9 milijardi kuna

Prihodi državnog proračuna za 2018. godinu planiraju se na razini od 127,9 milijardi kuna, a rashodi na 132,9 milijardi kuna, dok se deficit opće države projicira na razini od 0,8 posto BDP-a, uz stopu gospodarskog rasta od 2,8 posto, stoji u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. – 2020. koje je Vlada prihvatila na sjednici.

Predstavljajući smjernice, ministar financija Zdravko Marić je istaknuo kako "pokazatelji za 2016. i prvih šest mjeseci 2017. sugeriraju da smo na dobrom i pravom putu, što su prepoznale i međunarodne i domaće institucije".

"Temeljem odgovorne fiskalne politike smo izašli iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) te po prvi put od 2007. dobili jednu pozitivnu vijest o kreditnom rejtingu, odnosno stabilizirani su nam izgledi", izjavio je Marić

Nove smjernice su, prema riječima ministra financija, uglavnom istovjetne onima iz ovogodišnjeg Programa konvergencije, ali uzimaju u obzir i  pojedine rizike, pa i restrukturiranje i svega što je vezano uz koncern Agrokor.

Ove godine Vlada očekuju gospodarski rast od 3,2 posto, a u 2018. od 2,8 posto, a Marić pojašnjava kako se u odnosu na projekcije iz Programa konvergencije razlike odnose na očekivanja nešto nižeg utjecaja domaće potražnje, a nešto višeg utjecaja neto izvoza.

Za 2018. su tako planirani prihodi 127,96 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 5,3 posto u odnosu na plan za 2017. godinu. Pritom se porezni prihodi planiraju na razini od 74,6 milijardi kuna, uz 2,5 postotni godišnji rast, a preostali dio rasta dolazi prije svega od korištenja EU fondova, gdje se očekuje daljnji rast od gotovo 24 posto, rekao je Marić.

 U 2019. proračunski prihodi porast će za 3,6 posto te će iznositi 132,6 milijardi kuna, dok se za 2020. godinu predviđaju u iznosu od 136,7 milijardi kuna, odnosno uz međugodišnji rast od 3,1 posto.

 Prihodi od PDV-a se za 2018. planiraju na 48,2 milijarde kuna, uz rast od 4,4 posto, a rast doprinosa očekuje se po stopi od 4,2 posto, na 24,05 milijardi kuna.

 Rashodna strana proračuna, pak, određena je daljnjim jačanjem fiskalne održivosti i konsolidacije, ali uz provođenja mjera adekvatne skrbi za sve građane i poticanja razvoja.

 Tako se, primjerice, sredstva za provedbu demografskih mjera, uključujući i subvencioniranje stambenih kredita, povećavaju za ukupno 223,5 milijuna kuna, a rast će i rashodi za obveze prema hrvatskim braniteljima temeljem novog zakona koji bi trebao biti usvojen na slijedećoj sjednici Vlade, u Kninu, a na snagu stupiti 2018. godine.

 Viši će biti i rashodi za umirovljenike, zbog dvije indeksacije mirovina u travnju i rujnu, i to za oko 1,3 milijarde kuna, dok bi HZZO trebao dobiti oko 500 milijuna kuna više. To, kaže Marić, neće riješiti sve probleme zdravstvenog sustava, ali to će biti dodatni poticaj da se u tom sektoru napravo kvalitetan proces restrukturiranja.

Za 474 milijuna kuna trebali se povećati rashodi za masu plaća za zaposlene, temeljem dogovora sa sindikatima državnih službenika iz 2016. o povećanju plaća u tri navrata po 2 posto.

 Viši će rashodi biti i za uplate u EU proračun i nacionalnu komponentu za projekte koji se financiraju EU sredstvima, a rast će i troškovi za sustav domovinske sigurnosti.

Smanjenje Marić najavljuje u proračunima Ministarstva gospodarstva, jer ove godine završavaju plaćanja iz programa restrutkuriranje brodogradnje, te Ministarstva financija zbog nižih kamata. 

Ukupno bi rashodi u 2018. trebali rasti za 4,5 milijardi kuna, na 132,9 milijardi kuna, dok bi 2019. iznosili 135,5 milijardi, a 2020. 136,6 milijardi kuna.

Temeljem ovih projekcija, a uzevši u obzir i izvanproračunske korisnike i jedinice lokalne uprave i samouprave, za 2018. u Vladi očekuju deficit opće države od 0,8 posto BDP-a, a u 2019. od 0,3 posto, dok za 2020. Marić projicira suficit od 0,5 posto BDP-a.

 Slijedom takvih kretanja, očekuje se i nastavak smanjivanja javnog duga, koji bi krajem 2017. godine trebao pasti na 81,1 posto BDP-a, što bi bilo za 2,6 postotnih bodova manje nego krajem 2016. Udio javnog duga u BDP-u trebao bi i idućih godina padati, pa bi 2020. skliznuo na 72,1 posto BDP-a.

 Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić je istaknula da proračun za 2018. ima veliku važnost, između ostalog, jer će se donijeti u uvjetima uzlaznog gospodarskog ciklusa.

„Međutim, opasnost je dobrih vremena da se pomisli da će ona trajati dugo i da stoga treba eventualno oslabiti ili sasvim zaboraviti na potrebu štednje i racionalnog postupanja u svakom od resora“, upozorila je, istaknuvši da su dobra vremena prilika da se fiskalna situacije pripremi za vremena koja neće biti tako dobra, a koja nam sigurno u budućnosti dolaze.

 Za 2053 dozvole povećana kvota za zapošljavanje stranaca u graditeljstvu

Vlada je za 2053 dozvole povećala kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca u ovoj godini i to samo za graditeljstvo, a s obzirom na povećane investicije u tom sektoru planiranih najesen.

Analizom tržišta rada, sektorski, predvidjeli smo povećanje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca u građevinskom sektoru upravo radi bojazni da nećemo uspjeti realizirati investicije u građevini koje kreću od jeseni, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

Održani su sastanci s poslodavcima, investitorima i sindikatima te je odluka donesena u suglasju sa svim socijalnim partnerima, ističe ministar.

Stižu zidari, tesari, armirači i drugi radnici iz inozemstva 

"Kako bi spasili sezonu građevine, investicije koje slijede, a u suglasju sa socijalnim partnerima, dogovorili smo povećanje kvote za sektor građevine za 2053 dozvole", izvijestio je Pavić.

Većinom je riječ o zanimanjima kojih nema na hrvatskom tržištu rada niti se mogu "dobiti" ubrzanim prekvalificiranjem, a naviše je riječ o zidarima, tesarima i armiračima i ostalih zanimanja iz sektora graditeljstva.

Vlada je odlučila i i da se od prodaje izuzme 0,65 posto dionica Croatia osiguranja te 1,49 posto dionica ACI-a, u svrhu osiguranja kredita kod HBOR-a i HPB-a za financiranje programa restrukturiranja požeške Orljave, koja je u državnom vlasništvu i u njoj radi 350 radnika, većinom žena, njih 330.

"Društvo je u predstečajnoj nagodbi i radi održivosti plana restrukturiranja zadužuje se kod HBOR-a i HPB-a za 14 milijuna kuna, uz poček od dvije godine i kamatnu stopu od četiri posto", naveo je ministar državne imovine Goran Marić.

Za osiguranje kredita iz prodaje se izuzima i daje u zalog 2800 dionica CO-a što je približno 18,3 milijuna kuna te 1660 dionica ACI-a iz Opatije, što je približno 9,6 milijuna kuna, naveo je Marić.

Ministarstvu vanjskih i europskih poslova dana je, pak, suglasnost za jednokratnu isplatu kredita londonskoj HSBC banci u iznosu od 1,34 milijuna britanskih funti, a koji su utrošeni za kupnju rezidencije veleposlanstva u Londonu.

Prihvaćen prijedlog zakona o reviziji sukladan EU direktivi

Vlada je sa sjednice u saborsku proceduru poslala prijedlog zakona o reviziji, nakon što je Europska komisija u lipnju prijavila Hrvatsku Sudu EU-a zbog nepotpunog prenošenja EU direktive o reviziji u nacionalno zakonodavstvo.

Predloženim zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se europska direktiva o reviziji (2014/56/EU).

Hrvatska je, prema riječima ministra financija Zdravka Marića, bila u obvezi donijeti taj zakon još 2016. godine "ali s obzirom na određene okolnosti, bilo same problematike implementacije direktive ili objektivne okolnosti u smislu funkcioniranja same Vlade, odnosno Hrvatskog sabora, imamo ovo kašnjenje".

Prema zakonskom prijedlogu, Ministarstvo financija bit će nadležno za nadzor svih revizorskih društava i ovlaštenih revizora te izricanje nadzornih mjera i izdavanje odobrenja za rad.  Tako će Odbor za javni nadzor revizije prestati s radom, a Hrvatska revizorska komora više neće imati nadzornu ulogu.

Prema važećem zakonu, naime, nadzor i provjeru kvalitete rada revizora i revizorskih društava provodi Hrvatska revizorska komora, dok je javni nadzor povjeren Odboru za javni nadzor revizije.  No, jedna od ključnih odrednica direktive 2014/56/EU je upravo jačanje javnog nadzora, a pritom je izuzetno važna i neovisnost nadzornika o revizijskoj struci.

U Hrvatskoj je, prema podacima iz zakonskog obrazloženja, 971 ovlašteni revizor, od čega je aktivno njih 513. Ukupni prihodi 235 revizorskih društava u 2014. godini su iznosili 538,2 milijuna kuna, od čega su njihovi poslovni prihodi iznosili 528,6 milijuna kuna.

Novim zakonom predlaže se reforma u smislu reorganizacije postojećeg sustava javnog nadzora revizije, a tijelo nadležno za nadzor treba biti odgovorno za sve aspekte revizijske profesije - odobrenja, obrazovanje, standarde, osiguranje kvalitete, nadzor, istražne radnje te mjere i sankcije.

Prema prijedlogu, nadzor Ministarstva financija obuhvatio bi nadzor postupanja revizorskih društva u skladu s propisima te nadzor osiguranje kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društva.

Ministarstvo bi najmanje jednom u šest godina moralo provesti nadzor revizorskog društva koje obavlja zakonsku reviziju, a najmanje jednom u tri godine ako se radi o zakonskoj reviziji subjekata od javnog interesa te na svim internetskim stranicama objavljivati rezultate nadzora i poduzete mjere.

Jedna od novina je i propisana zabrana ugovaranja odredbi kojima se ograničava izbor revidiranog subjekta na način da se obavljanje zakonske revizije mora ugovoriti s određenim revizorskim društvom određene kategorije ili s popisa revizorskih društava.

Hrvatska novim zakonom, uz ostalo, koristi i opciju koju dozvoljava europska uredba te u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa omogućuje da razrješenje revizorskog društva mogu zatražiti dioničari ili članovi koji predstavljaju 5 posto ili više glasačkih prava, dionica ili udjela u kapitalu tog subjekta, nadzorni odbor ili neizvršni članovi upravnog odbora samog subjekta te Ministarstvo financija.

Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018. godine, najavio je Marić.