Nakon što Trgovački sud u Rijeci nije pokrenuo stečaj 3. maja, premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade u četvrtak napokon je preko usta prevalio da neće odobriti međufinanciranje Uljanika i 3. maja, što znači da brodogradilišta idu u stečaj.
U Banskim dvorima pak vjeruju da je to proces koji će rezultirati pozitivnim ishodom te da ta odluka ne znači kraj brodogradnje na sjevernom Jadranu. Naime, očekuju da će stečaj raščistiti financijsku situaciju te omogućiti nastavak proizvodnje uz privatnog vlasnika. Država ne može izbjeći plaćanje svih državnih jamstava, ali će u stečaju postati vlasnicom nedovršenih brodova koje namjerava završiti. Nakon što je Vlada nedvosmisleno poručila da neće spašavati brodogradilišta, sudovi u Rijeci i Pazinu moraju pokrenuti stečajne postupke. Kao rezultat tih stečajeva Vlada očekuje i izdvajanje 3. maja iz Uljanik grupe. Riječki škver, vjeruju u Banskim dvorima, nastavit će proizvodnju, a očekuju i da će to brodogradilište kada se riješi dugova privući puno više potencijalnih ulagača.
Sutkinja vodila stečaj Lenca
– Vlada predloženo restrukturiranje Uljanik grupe ne može podržati jer bi to značilo veliku financijsku izloženost države i ostaje otvorena za traženje dodatnih rješenja za brodogradilišta u Puli i Rijeci – riječi su kojima je Plenković obznanio vijest o odluci Vlade da ne odobri međufinanciranje ni restrukturiranje Uljanik grupe. Iza te odluke stoje brojke koje su uvjerile i opću javnost, većinu ministara i koalicijske partnere da je stečaj bolji izbor za Uljanik grupu.
Prema ponudi strateškog partnera, odnosno Brodosplita u vlasništvu Tomislava Debeljaka, ukupni maksimalni troškovi restrukturiranja iznosili bi 10,8 milijardi kuna, naglasio je premijer Plenković, a minimalni bi iznosili oko 7,5 milijardi kuna što bi, rekao je, bilo preveliko opterećenje za sve hrvatske građane i sve porezne obveznike, koji su svoju solidarnost iskazali u prethodnim sanacijama.
Premijer je podsjetio da je od 1992. do 2017. ukupno utrošeno 31,7 milijardi kuna za sanaciju brodogradilišta ili za državne potpore. Od toga se 4,3 milijarde kuna odnosi na pulski Uljanik a devet milijardi kuna na riječki 3. maj, ili ukupno 13,3 milijarde kuna za sadašnju Uljanik grupu. Tom iznosu valja dodati još tri milijarde plaćenih jamstava pa je ukupni iznos do kraja veljače 2019. bio 16,3 milijarde kuna uloženih u sanaciju Uljanik grupe. Debeljak je brzo odgovorio na poruke Vlade ponovivši da su svi njegovi stavovi vidljivi u njegovoj ponudi.
– Trošak iz prošlosti treba rješavati onaj tko ga je stvorio, makar i stečajnim postupkom. Što se bolje i kvalitetnije riješi taj trošak iz prošlosti, to će bolja situacija biti u budućnosti. Ponavljam, naša ponuda odnosi se na budućnost – kazao je Debeljak. A taj stečajni postupak bit će zanimljiv. Naime, vodit će se na najmanje dva suda što komplicira postupak. U Rijeci će ga voditi sutkinja Ljiljana Ugrin koja se u četvrtak odlučila i četvrti put odgoditi stečaj.
– Neću biti grobar brodogradnje u Rijeci – navodno je u sudnici, odgađajući pokretanje stečaja za 17. travnja, rekla sutkinja Ljiljana Ugrin. To je ista sutkinja koja je vodila i stečaj Viktora Lenca koji je u to vrijeme bio jedini “preživjeli” proizvodni pogon koji je prošao stečajni proces, a sada je solventno brodogradilište. Uljanik grupa kao krovna kompanija povezuje sve tvrtke u sustavu, a jamstva za kredite, poput onih u slučaju Agrokor, davale su sve tvrtke ulažući kao kolaterale svoju imovinu, pa će tu financijsku mrežu jamstava trebati raspleti kako bi se 3. maj mogao izdvojiti kao posebna tvrtka.
Sutra pokretanje stečaja
Uljanik grupa i Uljanik plovidba nisu u blokadi niti su se još stekli uvjeti za stečaj tih tvrtki. Zato u Banskim dvorima vjeruju da će financijsko restrukturiranje trajati najmanje pola godine, a tek potom će se moći razmišljati o ulasku privatnog ulagača u sustav.
Sudovi, za početak, moraju pokrenuti stečaj. Sutkinja Ugrin najavila je da će to učiniti telefonskom sjednicom, a očekuje se i da će u petak sud u Pazinu pokrenuti postupak. U prvih trideset dana utvrdit će se popis tražbina svih vjerovnika i u tom trenutku prvi će se put znati kolike su točno dubioze pojedinog brodogradilišta i kolika je moguća stopa potencijalne naplate za kojeg vjerovnika. Ukupne tražbine dobavljača i kooperanata procjenjuju se na oko 350 milijuna eura, kada se u jednadžbu uključe potraživanja svih tvrtki Uljanik grupe.
Imovina se pak procjenjuje na manje od 1,5 milijardi kuna, u koje nisu uračunati nedovršeni brodovi na koje država ima zalog. Vjerovnici će morati otpisati veći dio potraživanja. Stečajni proces državu će stajati oko 4,1 milijardu kuna. Već je platila 3,1 milijardu kuna, a završi li se brod jaružar koji je trenutačno zaključan u Puli, moglo bi se spasiti još 923 milijuna kuna jamstava. Da bi se brod završio mora se uložiti oko 22 milijuna eura, a u Vladi kažu da će taj novac i osigurati kako bi se postigla ušteda od 760 milijuna kuna. Od ponoći je na tom brodu kooperantima omogućen rad. Za dva broda koja su na riječkim navozima jamstva su plaćena.
Video: Privođenje osumnjičenih u akciji Uljanik na ispitivanje
Zatvoriti treba 3 maj i uljanik