Građani Makedonije sutra izlaze na povijesni konzultativni referendum koji će odrediti daljnji smjer kretanja te zemlje – hoće li krenuti prema euroatlantskoj integraciji ili u ponor Balkana.
Oko 1,8 milijuna građana s pravom glasa u toj balkanskoj državi odlučit će o promjeni imena Republika Makedonija u Sjeverna Makedonija, o čemu će se izjasniti odgovorom na pitanje: “Jeste li za ulazak u NATO i EU uz prihvaćanje sporazuma između Makedonije i Grčke?”. Rezultat referenduma vrlo je neizvjestan s obzirom na to da je društvo u Makedoniji i prije sporazuma s Grčkom u vezi s promjenom imena Makedonije bilo duboko podijeljeno.
Prema planu koji su u najvećoj mjeri osmislili SAD i EU promjena imena omogućila bi trajnu normalizaciju odnosa dviju zemalja, Grčke i Makedonije, ali i ubrzala “euroatlantske integracije” Makedonije te trajno eliminirala utjecaj Rusije na tom dijelu Balkana. Obećanje boljeg života nakon ulaska u EU i NATO glavni je adut koji bi trebao privoljeti Makedonce na prihvaćanje promjene ustavnog imena, to se smatra mamcem za birače do te mjere da su te međunarodne organizacije čak i uvrštene u referendumsko pitanje.
Gotovo trideset godina Makedonija i Grčka natežu se oko osjetljivog pitanja imena države koja članstvo u UN-u i većini međunarodnih organizacija ostvaruje pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, iako je pod ustavnim imenom (Republika Makedonija) priznaju čak 133 države. Zapelo je kod prijema u EU i NATO, koji sustavno blokira Grčka, a svi dosadašnji pokušaji da se ta situacija riješi propali su. Sve do lipnja ove godine, kad su socijaldemokratske vlasti u objema državama, predvođene premijerima Zoranom Zaevom i Alexisom Tsiprasom, potpisale sporazum koji, vjeruju, trajno rješava to pitanje.
Prema sporazum, Makedonija se obvezuje promijeniti ime u Republika Sjeverna Makedonija, a Grčka pristaje priznati jezik i državljanstvo građana svog sjevernog susjeda kao makedonsko/državljanstvo Sjeverne Makedonije. Ako više od polovice upisanih glasača izađe na referendum, njegov rezultat ima legitimitet, pa parlament može pristupiti promjeni Ustava. Za to je potrebna dvotrećinska većina koju trenutačna vladajuća koalicija socijaldemokrata i albanskih stranaka nema – oporbeni VMRO-DPMNE, kao i predsjednik Đorge Ivanov, sporazum smatraju kapitulacijom. Na sličnim je mukama i Alexis Tsipras koji se suočava s jakim prosvjedima na ulicama Soluna, ali i žestokim protivljenjem desničara u grčkom parlamentu koji su čak pozivali i na vojni puč zbog izdaje.
Revidiranje povijesti
Makedonski premijer Zoran Zaev pozvao je građane te zemlje, koji su “uvijek donosili mudre odluke, da budu mudri i na predstojećem referendumu”, o sporazumu između Atene i Skoplja o imenu te bivše jugoslovenske republike.
“Građani donose mudre odluke jer vole svoju domovinu, snose odgovornost za svoju djecu. Stoga smo donijeli pravednu odluku i svi znaju da smo postigli kompromis koji izvlači našu zemlju iz dugotrajnog statusa quo”, kazao je Zaev Makedoncima poručivši da trebaju donijeti povijesnu odluku o svojoj i budućnosti svoje zemlje.
“Stavimo točku na izoliranost, krajnje je vrijeme da se integriramo i postanemo državljani Europske unije”, istaknuo je premijer Zoran Zaev.
Za razliku od premijera Zaeva, makedonski predsjednik Đorge Ivanov pozvao je svoje sunarodnjake da u nedjelju bojkotiraju referendum na kojem će se odlučivati o promjeni imena zemlje u Republika Sjeverna Makedonija.
“Promjena imena države ugrožava nacionalni identitet”, rekao je Ivanov istaknuvši kako on sam neće izići na referendum.
Većina članova i pristaša nacionalističke stranke VMRO-DPMNE na referendumu će glasati “protiv” ili na nj neće izaći jer je stav VMRO-DPMNE o referendumu jasan.
Predsjednik stranke VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski uoči referenduma za Večernji list objasnio je zašto se njegova stranka protivi potpisanom sporazumu o promjeni imena Makedonije.
– Dogovorenim sporazumom makedonski je identitet izravno ugrožen. Prvo se mijenja ustav, što je osobna iskaznica jedne države, a time i sam identitet. Vrlo je jednostavno, ako u vašem ID-u piše da ste inače nazvani tim imenom, nakon čega vas svi upoznaju, to znači promjenu vašeg identiteta. Mijenja se i sam identitet u obliku koji su već odavno priznali Ujedinjeni narodi i provodi se široka interpretacija, odnosno umjesto Makedonaca, kao što smo sada, sporazumom postajemo Makedonci sjeverne Makedonije. Već sam spomenuo da je institucionalni identitet također ugrožen. Članak 8. Sporazuma, kojim se predviđa osnivanje komisije između dviju zemalja Makedonije i Grčke revidirat će povijest, arheologiju i obrazovanja, što znači da čak i da ispuni dogovor Grčka će imati priliku blokirati našu integraciju u Europsku uniju. Dvije bi teze trebale biti demistificirane. Prvo je da će biti bolje živjeti nakon rješavanja spora zbog imena. To je nešto što ne ovisi o sporazumu o imenu, već ovisi o sposobnosti vlade da stvori uvjete i donese bolji život. Imali smo jednu godinu i vidimo da ne mogu bolje. To je dokazano, testirano. Neće biti bolje za godinu dana nego što je sada. Druga je laž da sporazum nije mogao biti drugačiji. Odgovorno tvrdimo da se nije moralo i nije trebalo sklopiti tako loše rješenje. I tvrdimo da se moglo postići puno bolje rješenje – objasnio je Mickoski tvrdeći kako su sporazum s Grčkom i euroatlantske integracije različite teme.
– Nije točna teza da će se, ako se dogovori, automatski ići prema euroatlantskoj integraciji. Tvrdnja da će deset dana od potpisivanja sporazuma s Grčkom Makedonija dobiti od Europske unije datum za početak pregovora nije točna. Jasno je da će država mirovati još godinu dana, nakon čega će biti procjena situacije kako bi bio određen datum pristupnih pregovora. Članstvo u Europskoj uniji ne ovisi samo o tome štetnom sporazumu već će uključivati i izvješća EU koja pokazuju da su korupcija i kriminal ostali akutni problemi u našem društvu. Danas, na veliku žalost, Makedonija je poznata po dvjema stvarima koje imaju izravnu ulogu za pristupanje EU: prvo, slovi kao najkorumpiranija zemlja u Europi, a drugo, ima najniži gospodarski rast. Sporazum s Grčkom nije čarobni štapić koji će riješiti sve probleme, to je Pandorina kutija koja stvara probleme – uvjeren je Mickoski.
Ništa više neće biti isto
U strahu da referendum ne prođe, što bi dovelo do destabilizacije i pada vlade Zorana Zaeva te novih izbora koji bi mogli na vlast ponovno dovesti nacionalističku stranku VMRO-DPMNE, Makedoniju je posjetilo troje visokih političara, glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg, austrijski kancelar Sebastian Kurz te njemačka kancelarka Angela Merkel, kao i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini, kako bi dali potporu premijeru Zoranu Zaevu i uvjerili Makedonce kako je jedini put prema euroatlantskoj integraciji izlazak na referendum i zaokruživanje odgovora DA, čime bi Makedonija napravila veliki iskorak prema članstvu u NATO-u. Nakon dogovora postignutog u lipnju, Grčka je u srpnju skinula veto na članstvo Makedonije u NATO-u, ali će ugovor o pristupanju ratificirati tek nakon što se promjena imena potvrdi na referendumu i donesu ustavne promjene.
Prema posljednjim provedenim anketama, na referendumsko pitanje “Jeste li za članstvo u EU i NATO, uz prihvaćanje dogovora između Republike Makedonije i Republike Grčke”, pozitivno je odgovorilo 41,5 posto ispitanika, dok je protiv 35,1 posto. Prema rezultatima istraživanja, koje je za Makedonski centar za međunarodnu suradnju (MCMS) provela agencija M-prospekt, 66,4 posto anketiranih izaći će na referendum. Međutim, 19,8 posto ispitanika već je odlučilo pridružiti se inicijativama za bojkot referenduma, dok 11,9 posto anketiranih još nije donijelo odluku hoće li glasati na referendumu. S druge strane, nema sumnje da će gotovo svi Albanci glasati za promjenu imena Makedonije s obzirom na to da je zahvaljujući njima Zoran Zaev došao na vlast.
Za Albance, promjena imena Makedonije odavno je bilo nužno za ulazak u EU i NATO. Premijer Albanije Edi Rama koji ima prijateljske odnose sa Zoranom Zaevom već je uputio poruku Albancima da glasaju za promjenu imena Makedonija. Stoga ne čudi da je istraživanje pokazalo da referendumsko pitanje ima veliku podršku među Albancima u Makedoniji. Prema rezultatima istraživanja, čak 88 posto makedonskih Albanaca pozitivno bi odgovorilo na pitanje na referendumu, a negativno samo 2,2 posto. S druge, pak, strane samo 27,4 posto Makedonaca bi pozitivno odgovorilo na pitanje na referendumu, dok bi se protiv izjasnilo njih 45,6 posto. Također, 49,2 posto mladih podržava dogovor s Grčkom u vezi s promjenom dosadašnjeg naziva države. Većina simpatizera vladajuće SDSM pozitivno bi odgovorila na referendumsko pitanje, odnosno njih 75 posto, dok bi 65 posto pristaša oporbene VMRO-DPMNE bilo protiv.
Politički analitičar i bivši diplomat Risto Nikovski smatra referendum velikom izdajom jer promjenom imena Makedonije, Makedonci će izgubiti identitet i nestati kao narod.
– Ništa više neće biti makedonsko. Sve će biti od Sjeverne Makedonije. Ova vlast nas je prodala i izdala. Osim za i protiv, odgovor građana na dogovor Skoplja i Atene je i bojkot. Pod sloganom “Makedonija bojkotira” kampanju je počelo 28 stranaka, organizacija i inicijativa. Referendumsko je pitanje prijevara. Pitanje su napravili sami bez dogovora s opozicijom. Ima više pitanja. Pitaju: “prihvaćate li dogovor Makedonije i Grčke”; nema takvog dogovora, dogovor je između Helenske Republike i druge strane. Mi smo tu bezimeni – smatra analitičar Risto Nikovski pitajući se zašto se nije postavilo pitanje za ili protiv gubljenja makedonske nacionalnosti.
– Na žalost, Zaev i društvo jeftino su se prodali Washingtonu samo da ne bi neki Makedonac imao simpatije prema Rusiji. Tko će od mladih naraštaja dočekati ulazak u EU? Hoće li će ulazak u EU promijeniti išta nabolje? Neće. Uz siromaštvo i ucjene te korupciju koje imamo u Makedoniji jedino što nam je preostalo jest ponos i identitet, a i to će nam uzeti u nedjelju – ogorčen je Risto Nikovski.
Pogledajte i video: Maketa prve hrvatske podmornice koja će se uskoro graditi
Makedonija mora ostat Makedonija i nikako drugo! Ne dajte se makedonci. Pozdravljam vas.Taj dobri narod.