Skandalozan plan: HEP želi 3 mlrd. kuna potrošiti bez javne nabave

Hrvatska elektroprivreda, najveće poduzeće u vlasništvu hrvatske države, uskoro više neće biti obveznik Zakona o javnoj nabavi. Više od tri milijarde kuna vrijedna godišnja nabava tvrtki iz sastava HEP Grupe tako se neće obavljati u skladu s odredbama zakona kao dosad, već temeljem nabavnih pravilnika koje će propisati sama uprava te tvrtke. To je skandalozni zaključak sastanka predstavnika HEP-a, Ministarstva gospodarstva i Hrvatske energetske regulatorne agencije koji je sredinom travnja održan u Zagrebu, a kako se može zaključiti iz zapisnika tog sastanka, koji Večernji list ima, za izlazak HEP-a iz javne nabave neće biti potrebno donositi novi zakon ni mijenjati onaj koji je na snazi. Upravo suprotno, podloga za tu odluku trebala bi biti tek novo tumačenje postojećeg zakona Ministarstva gospodarstva.

I kupnja automobila bez nadzora

Kakvo će to tumačenje biti, na sastanku je objasnila pomoćnica ministra Teja Kolar, ustvrdivši kako HEP Proizvodnja, HEP Opskrba, HEP OIE, HEP Esco i HEP d.d. nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi, dok su HEP ODS i HEP OPS obveznici samo kada nabavljaju robu i usluge izravno vezane za djelatnost kojom se bave. Pojednostavnjeno rečeno, prema mišljenju Ministarstva, pet HEP-ovih tvrtki nikad i nije bilo obvezno javnu nabavu obavljati prema odredbama Zakona, a dvije zadužene za prijenos i distribuciju to moraju činiti samo kad kupuju električne kabele, transformatore i sličnu robu, ali ne kad kupuju vodu, uredski materijal, automobile i sve ostalo što nije izravno potrebno za održavanje elektroenergetskog sustava.

To se može smatrati ozbiljnim udarom na transparentnost sustava nadzora korištenja javnog novca u proteklom desetljeću, ali i odrazom sve ekstremnijih pokušaja predstavnika Hrvatske narodne stranke da steknu apsolutnu moć u energetskom sektoru. Tako je šef HEP-a, HNS-ovac Zlatko Koračević tražio tumačenje primjene Zakona o javnoj nabavi, pomoćnica ministra gospodarstva i šefa stranke Radimira Čačića željeno tumačenje dala, a cijeli proces koordinirao je Ante Ramljak, član Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, također pod izravnom kontrolom HNS-a.

U takvim okolnostima ne začuđuje što je o toj problematici postignut konsenzus, koji je dijelom samo poremetio HEP-ov član uprave za financije Ivan Matasić upozorivši na sastanku da je riječ o “hrabroj odluci” jer je HEP u biti i dalje monopolistička kompanija te da bi u budućnosti netko zbog posljedica ovoga čina mogao biti pozvan na odgovornost. Ipak, čini se da je Matasićeva “hrabrost” u međuvremenu iščeznula pa tako nije htio odgovoriti na izravno pitanje je li se protivio odluci na spornom sastanku.

Tko bi određivao cijene

– Ništa ja ne mislim i ničemu se ne protivim. Tu su službe Ministarstva koje će donijeti odluku. O tome se tek razgovara, a što će biti, tek ćemo vidjeti. Sigurno je da se sve radi u skladu sa zakonom – telefonom nam je kazao Matasić. Za komentar, usprkos obećanjima, nije bio dostupan ni Koračević, koji je na spornom sastanku nužnost izlaska HEP-a iz sustava javne nabave pravdao činjenicom da zakonske odredbe usporavaju HEP-ove investicije te najavio da će HEP donijeti vlastite pravilnike koji će garantirati transparentnu nabavu.

Zorislav Petrović, bivši čelnik Transparency Internationala Hrvatska, smatra da je to objašnjenje neozbiljno.

– Nitko ne tvrdi da je Zakon idealan, no to nije razlog da ga se derogira. Smisao pravnog okvira za javnu nabavu jest da se uspostavi kontrola nad time kako javni dužnosnici troše novac poreznih obveznika. Ovako ispada da će sami dužnosnici sebi odrediti pravila o tome kako raspolagati tuđim novcem – kaže Petrović. Kako bi ti pravilnici trebali izgledati, još se ne zna, no neslužbeno se doznaje kako su u HEP-u skloni modelu kakav postoji u NE Krško, koja ima skupinu licenciranih dobavljača s kojima sklapa ugovore temeljem referentnih cijena. Ipak, takav sustav donekle je logičan za objekt poput Krškog, gdje nabava mora udovoljiti posebnim tehnološkim i sigurnosnim standardima, no zašto bi, primjerice, HEP imao licenciranog dobavljača za uredski materijal?

Također, otvara se pitanja tko bi dijelio licencije i određivao referentne cijene te po kojim kriterijima. Nazire li se tu novi posao Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicije? Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri Hrvatskoj udruzi poduzetnika, šokiran je viješću.

– Izlazak HEP-a iz javne nabave velik je korak unatrag i ponovno otvaranje vrata za korupciju. Ako se taj zakon ne primjenjuje na tvrtkama poput HEP-a, zašto uopće postoji? – pita se Lovrić.