Nakon 54 godine skinute i posljednje oznake tajnosti

Povjesničari, ali i teoretičari zavjere diljem svijeta zlatnim će slovima jučerašnji dan zapisati u svoj kalendar. Naime, američki predsjednik Donald Trump deklasificirao je i skinuo oznaku tajnosti s posljednjih dokumenata koji se odnose na ubojstvo Johna Kennedyja u Dallasu.

Upravo je taj atentat, izveden 22. studenoga 1963. godine, već desetljećima generator nekih od najžešćih teorija zavjere, ne samo u SAD-u nego i diljem svijeta. Brojni su oni koji ne vjeruju u službenu verziju događaja po kojoj je Kennedyja ustrijelio Harvey Lee Oswald, usamljeni strijelac koji je pucao sa šestog kata skladišta knjiga na Dealey Plazi, trgu pokraj kojeg je prolazila predsjednička kolona. A razloga za sumnju je i više nego dovoljno.

Nije samo riječ o prilično čudnoj tvrdnji da je Oswald u nekoliko sekundi ispalio cijeli niz hitaca, preko tvrdnje da je puškom malog kalibra pogodio pokretni cilj savršenom preciznošću, do tvrdnji svjedoka da su pucnjevi dolazili s više strana. Tu je i nekoliko amaterskih snimaka s mjesta događaja, a svakako najpoznatiji je Zapruderov film koji prikazuje Kennedyja u trenutku kada ga metak pogađa u glavu. Glava mu u tom trenutku trza prema nazad, a Oswald se u tom trenutku nalazio Kennedyju iza leđa i nije logično da bi tijelo žrtve poletjelo u smjeru nadolazećeg metka.

Dodatni šlag na tortu teorija zavjere jest i činjenica da je Leeja Harveya Oswalda nakon dva dana, u trenutku dok su ga vodili iz pritvora na saslušanje, ustrijelio Jack Ruby, vlasnik noćnog kluba u Dallasu, čovjek povezan s kubanskim podzemljem i obavještajnim službama.

Cijeli niz neprijatelja

Nema sumnje da je Kennedy imao cijeli niz neprijatelja koji su mu željeli smrt. Tu su kubanski izbjeglice koji su držali da ih je američka administracija izdala i poslala u smrt zakočivši veću potporu invaziji na Zaljev svinja samo godinu dana prije. Tu je i američka mafija koja se osjećala ugroženom. Tu je, uostalom, i vojni i obavještajni lobi kojemu je u interesu bio veći angažman u Vijetnamu, što je Kennedy kočio, a njegov potpredsjednik Johnson zagovarao.

Arhiv koji je jučer deklasificiran sadrži oko 3000 dokumenata koji su dosad bili nedostupni, kao i oko 30.000 dokumenata koje je javnost mogla vidjeti, ali uz određena ograničenja kao što su zatamnjena imena pa čak i skriveni cijeli odlomci. Dosad se moglo vidjeti cijeli niz dokumenata, uključujući i izvještaj Warrenove komisije, službenog tijela koje je istraživalo atentat, no ne i strogo povjerljivi dokumenti koje je prikupio FBI. CIA I FBI protiv su skidanja tajnosti jer se boje za svoje djelatnike iz tog doba koji su još živi.

Castro je imao motiv

Unatoč svemu, povjesničari ne očekuju da će sada u deklasificiranim dokumentima biti ijedan podatak koji će poljuljati službenu verziju događaja ili ukazati na nekog novog atentatora.

– O Kennedyjevu ubojstvu napisane su stotine knjiga, svi su aspekti analizirani iz raznih kuteva. U cijeloj priči toliko je sudionika da jednostavno ne postoji šansa de se nešto tako krupno moglo dosad držati tajnim – kaže povjesničar Bruce Miroglio, jedan od vodećih znanstvenika koji je karijeru posvetio Kennedyjevu atentatu. Kako kaže, može se očekivati je da se dosad klasificirani dokumenti više bave kretanjem Leeja Harveya Oswalda u periodu prije atentata nego samim ubojstvom.

To bi moglo povezati bivši SSSR i Kubu sa samim događajem jer je Oswald dvije godine prije atentata putovao u SSSR i bezuspješno zatražio sovjetsko državljanstvo, a ujedno i u rujnu 1963., samo dva mjeseca prije atentata, posjetio veleposlanstva Kube i SSSR-a u Meksiku. Što je ondje tražio, do danas nije razjašnjeno.

– Svakako ima osnove teorija da je Fidel Castro želio Kennedyjevu smrt. Uostalom, SAD je organizirao invaziju na Kubu i pokušao smaknuti Castra nebrojeno puta – zaključuje Miroglio.