Prema prošlogodišnjim najavama i vatikanskim kroničarima, blaženi Alojzije Stepinac do kraja 2015. trebao je biti proglašen svetim. Međutim, od toga nije bilo ništa. Sve što smo vidjeli i čuli u vezi s time je odlazak predsjednika Srbije Tomislava Nikolića u posjet papi Franji u Vatikan i bijesne političke izjave Aleksandra Vučića. Srpska pravoslavna crkva (SPC) je opet bila počela svoju staru propagandu, ponavljajući crne legende. Slika Stepinca u očima velikosrba, unatoč notornim neistinama i izmišljotinama, želi se poistovjetiti sa slikom režima u NDH zato što je branio pravo Hrvata na državu.
Za razliku od slike Stepinca u očima istočnih „komšija", Amerikanci katolici uopće ne dvoje tko je Stepinac. On je za njih najveći hrvatski patriot 20. stoljeća koji je rekao odlučno ne i nacistima i komunistima.
Štoviše, u SAD-u jedna ugledna srednja škola nosi ime po nadbiskupu Alojziju Stepincu još od 1948. godine.
Prema službenim stranicama škole, Stepinac tijekom Drugog svjetskog rata nikada nije okrenuo leđa izbjeglicama i prognanima.
„Njegova vrata uvijek su bila otvorena ne samo za Hrvate nego i za Židove, Srbe i Slovence koji su trebali njegovu pomoć. Stepinac se uvijek zauzimao za političku slobodu i osnovna prava te je podržavao prava hrvatskog naroda. Stepinac je htio da Hrvatska bude Božja država", piše, uz ostalo, na stranicama škole. Usto, Amerikanci podsjećaju da je Stepinac 1943. „otvoreno kritizirao naciste, što je rezultiralo zahtjevom Nijemaca i Talijana da bude uklonjen". No, papa Pio XII. je to odbio i upozorio Stepinca da mu je život u opasnosti. Tijekom srpnja, BBC i Glas Amerike počeli su emitirati Stepinčeve propovijedi u okupiranoj Europi. Na službenim stranicma škole citiraju se Stepinčeve riječi upućene tužiteljima tijekom suđenja u Zagrebu: „...svaka nacija ima pravo na neovisnost, zašto bi to pravo onda bilo uskraćeno Hrvatima?".
Američki katolici u White Plainsu, u državi New York, odmah nakon montiranog procesa protiv zagrebačkog nadbiskupa Stepinca reagirali su i odali mu počast. Dali su ime školi „Archbishop Stepinac High School", a ta je škola među najboljim dječačkim katoličkim školama u SAD-u. Osnovana je pod vodstvom poznatog newyorškog nadbiskupa i kardinala Francisa Spellmana.
Školu su, među ostalima, pohađali mnogi sada slavni Amerikanci. Među njima su i glumac i oskarovac Alan Alda (Alphonso Joseph D'Abruzzo), braća Voight – Barry, Jon i James. Barry je vulkanolog i predaje na sveušilištu, Jon je glumac, a James Wesley Voight je kompozitor koji nastupa pod umjetničkim imenom Chip Taylor. Školu „Archbishop Stepinac" pohađao je i pisac Billy Collins, zatim Owen Flanagan, profesor filozofije, Kevin Zraly, poznati američki vinski kritičar te mnogi poznati američki sportaši kao što su Marty Conlon, Ray Montgomery i drugi.
Očevim stopama
Svi oni s ponosom u svojim biografijama ističu da su pohađali "Archbishop Stepinac High School". Najslavnija osoba među njima je Jon Voight. Naime, još od 1949. u školi "Nadbiskup Stepinac" bila je vrlo jaka dramska sekcija. Kako je Jonu Voightu kao dječaku bila žarka želja da postane glumac, često je nastupao u školskim predstavama, koje su mu održale san i želju da nastavi s glumom. U školi je došao do izražaja dječakov talent. Poslije je postao poznat po filmovima "Ponoćni kauboj", "Oslobađanje", "Nemoguća misija" i mnogim drugima.
Potkraj 1971. upoznao je Marcheline Bertrand, glumicu i manekenku, s kojom je dobio kćer Angelinu Jolie i sina Jamesa Havena. No, Marcheline i Jon živjeli su zajedno samo godinu dana. Uslijedio je bolni razvod.
Unatoč tome, pitanje je bi li Angelina Jolie postala glumica da se njezini roditelji nisu bavili tim poslom, pogotovu otac. Od roditelja je naslijedila i sklonost prema bavljenju humanitarnim radom. Majka Marcheline je tu ljubav prenijela i na kćer Angelinu. No, i njezin otac Jon bavio se humanitarnim radom. Uzori su mu bili Majka Tereza, Martin Luther King i Mahatma Gandhi. Bio je osjetljiv na ovisnike, beskućnike, stare i nemoćne, imigrante i ratne veterane. Možda je stoga Voight briljirao u glavnoj ulozi u "Povratku veterana", antiratnoj drami iz 1978. koja mu je donijela Oskara i Zlatni globus.
Antiratni angažman
I njegova kći Angelina Jolie izrazito je antiratno raspoložena. Njezin film "U zemlji krvi i meda" iz 2011., koji kritizira međunarodnu zajednicu zato što nije na vrijeme zaustavila sukob u bivšoj Jugoslaviji odnosno velikosrpsku agresiju naišao je na osporavanja. Film su u Srbiji proglasili antisrpskim, a premijeru filma u Beogradu gledalo je samo dvanaest gledatelja.
"Znam da se Hrvatska, kao i BiH, godinama borila za svoju slobodu i da vam neće biti lako gledati film, no nadam se da ćete ga prihvatiti", izjavila je Angelina Jolie povodom predstavljanja filma pred hrvatskom publikom. U kontekstu napada na Angelinu Jolie, Srbi su se sjetili da je njezin otac "ustaša" jer je pohađao srednju školu "Nadbiskup Stepinac".
Tako, eto, unatoč tome što zvuči pomalo nevjerojatno, postoji poveznica između Stepinca i Angeline Jolie, i to preko škole, osnovane prije 67 godina, koju je pohađao njezin otac.
Škola nosi ime po moralnom divu 20. stoljeća, koji je ostao dosljedan kršćanskom poslanju.
„Stepinac je jednako osuđivao svačije zločine i nepravdu te štitio sve ugrožene osobe... Pomagao je zbrinjavanje djece iz srpskih i partizanskih obitelji nakon bitke na Kozari, koje je organizirala država, uz pomoć Caritasa, crkvenih redova i volontera. Kao čovjek koji se držao principa, poduzimao je sve što je mogao kako bi pomogao što većem broju hrvatskih Židova i nije se mirio s obrazloženjima da se mjere protiv njih moraju provesti jer to traže Nijemci. Oštrica njegovih propovijedi bila je zato najviše usmjerena prema zločinačkim ideologijama i djelovanju komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, partizanskom pokretu i nacističkoj Njemačkoj", kaže novinar i publicist Igor Vukić, koji je ozbiljan istraživač hrvatske prošlosti za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća.*