Čak 25.000 članova Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Kanadi i SAD-u ovih dana ima mnogo razloga za slavlje. Samo posljednjih godina organizirali su više od 8500 manifestacija, podijelili 2600 stipendija učenicima, pomogli potrebitima, pomagali ljudima u poplavljenim područjima, isporučili tone humanitarne pomoći, lijekova, obroka, sudjelovali u obnovi i gradnji novih objekata.
Premda ove godine slavi 25 godina od obnove svoga rada, Napredak je kao jedno od najstarijih kulturnih društava na našim prostorima – u misiji dobrote još od 1902. godine.
U prvih pola stoljeća svoga djelovanja Napredak je školovao i pomagao školovati čak 16.000 đaka i studenata, među kojima su i dva nobelovca, Ivo Andrić i Vladimir Prelog, zatim slikari Gabrijel Jurkić i Ismet Mujezinović, Karlo Mijić, pjesnik Nikola Šop i mnoge druge poznate osobe. Ali i tisuće drugih, neznanih i potrebitih.
Poštuju identitet drugih
Kroz svoju burnu povijest, od osnivanja do ukidanja i zabrane rada 1949. godine, pa od obnove rada 1990. do danas, svijetli je primjer kako se u ovoj regiji može njegovati vlastiti kulturni identitet, a pri tom ne stvarati neprijatelje.
– Napredak je hrvatsko, bosansko, hercegovačko i sveljudsko društvo.
U svom radu nikada nije nijekao identitet drugih pa stoga ne čudi da Napredak ima i članova drugih kulturnih, nacionalnih i vjerskih identiteta.
Jedno vrijeme u nogometnom klubu SAŠK "Napredak", koji se natjecao u Prvoj ligi Federacije BiH, 80 posto igrača bili su Bošnjaci, a trener Srbin. I nikada se nisu javili problemi na nacionalnoj osnovi. Svima su bile bitne samo utakmice i pobjeda nad protivnicima – kaže sociolog Vanja Gavran, član Središnje uprave Hrvatskog kulturnog društva Napredak.
Ovo društvo sa sjedištem u Sarajevu danas ima 56 podružnica i povjerenstava koja djeluju u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama. Neke podružnice zbog svoje važnosti imaju status glavnih podružnica, a to su one u Zagrebu, Mostaru, Tuzli, Beču i kanadskom Hamiltonu.
Djelujući pod parolom "nikome ne možemo produžiti život, ali ga možemo uljepšati", članovi Napretka imaju dugu listu potrebitih kojima su uistinu uljepšali život.
Međutim, uloga društva bila je posebno naglašena u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, kada je Napredak osiguravao humanitarnu pomoć, ali i kulturni život u opkoljenom Sarajevu. Članovi Napretka, naime, pod granatama i sirenama organizirali su koncerte kako bi građanima Sarajeva barem na trenutak olakšali agoniju.
Prof. dr. Mirko Pejanović, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, govoreći o ratnom Sarajevu, jednom je prigodom 1997. godine kazao: "Sjećam se dobro ratne 1993. godine. U Sarajevu se mrzne od hladnoće. Gine se od granata.
Pati se od gladi. Strah i neizvjesnost na svakom mjestu.
U tom strašnom beznađu hrabri ljudi iz Napretka organiziraju priredbe i koncerte".
Iz vlastitih izvora, kao i donacija iz domovine i inozemstva, Napredak je u ta bremenita vremena dijelio humanitarnu pomoć pojedincima i institucijama – hranu, lijekove, medicinsku opremu. Samo u Sarajevu Napredak je podijelio više od 436 tona hrane, a uz to je, zajedno s Vrhbosanskom bogoslovijom, podijelio 403.000 obroka.
Manje je poznato da su upravo članovi Napretka sudjelovali u spašavanju knjiga kada je granatirana i zapaljena sarajevska vijećnica. I ne manje važno, članovi društva organizirali su i prijem i otpremu osobnih pisama i drugih pošiljki, premještanje djece, starih, iznemoglih i oboljelih osoba.
Pomoć tijekom poplava
No, kada se zna da je na čelu društva tih godina, kao i posljednjih 25 godina, monsinjor dr. Franjo Topić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu i član papine Komisije za Međugorje, drukčije nije moglo ni biti.
Riječ je o čovjeku koji je ostao u ratnom Sarajevu, kako kaže, da bude ljudima blizu kad je bilo najteže, što i danas iznimno cijeni većina sugrađana. Osobito stoga što nije bila tajna da je prije toga prebolio tešku bolest. U misiji dobrote članove društva predvodi i danas pa je među prvima pokrenuo akcije za potrebite tijekom katastrofalnih poplava koje su prošle godine pogodile Bosnu i Hercegovinu.
– Osobno je odmah otputovao u Doboj, Usoru, Odžak, Brčko, Maglaj, Žepče, kad mnogi nisu htjeli i bojali se zaraza – kaže Vanja Gavran o predsjedniku društva.
Možda i najbolje određenje Napretka dao je kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski, koji je kazao: "Napredak je često bio istinska svjetlost koja je obasjavala čovjeka, koji je najveća vrijednost na zemlji. Dok su mnogi dijelili ljude na one i ove, Napredak se izdigao iznad tih mjerila i gledao čovjeka, vrednovao život, uljudbu, druženje i borbu protiv mržnje, gradeći mostove među ljudima. On nosi pridjev – hrvatski, ali nitko zbog toga pridjeva nije zanijekan nego je iz tog identiteta svatko vrednovan u svojem bitku i žitku".
Institucije dviju država, međutim, Napredak ne vrednuju na taj način: Vlada Federacija BiH, ali i druge tamošnje institucije sve manje podupiru kulturna društva, dok je Hrvatska prije nekoliko godina neočekivano izbacila Napredak iz svoga proračuna.
No uz pomoć donacija i dobrih ljudi koji znaju koliko je važno da se misija nastavi, Napredak se ne predaje.
Prošle je godine ispred katedrale u Sarajevu upravo njihovom zaslugom, uz pomoć Vrhbosanske nadbiskupije, otkriven spomenik papi Ivanu Pavlu II. Pokazalo se da je izvanredno prihvaćen, da je postao omiljeno sastajalište ljudi neovisno o vjeri i naciji, svih onih koji nisu zaboravili što je u paklu rata za njih učinilo društvo Napredak i njegovi dobri ljudi.
Bravo HKD "Napredak".