Najnovije poskupljenje plina, kojemu je preko noći cijena narasla 20 posto za velike, povlaštene industrijske potrošače, dodatni je udar na gospodarstvo i vodi prema konačnom uništenju hrvatske industrije, upozoravaju direktori kompanija koje među rijetkima u Hrvatskoj još nešto proizvode. Ta Inina uskrsna “čestitka” gurnut će našu ekonomiju još dublje u recesiju i prijeti novim otkazima i poskupljenjima, upozoravaju industrijalci.
Nemoć da bilo što učine
Drastično i naglo poskupljenje plina mnogim se industrijalcima činilo samo kao neslana prvotravanjska šala, no Ina je i službeno potvrdila da je cijena plina za opskrbljivače na distribucijskom sustavu za povlaštene kupce, kao i izravno priključene na transportni sustav, povećana u skladu s eskalacijskom formulom koja među ostalim parametrima prati cijenu naftnih derivata i tečaja dolara. Vrijednost naftnih derivata u odnosu na prvo tromjesečje porasla je 13 posto, a tečaja američkog dolara u odnosu na kunu 7,37 posto, obrazložili su poskupljenje u Ini.
– Šokiran sam! Već su početkom godine podigli cijenu, to je tragedija za svako gospodarstvo. Sada je cijena plina za našu industriju identična svjetskoj cijeni. Mi smo u totalnom raspadu sustava i prvi put u svojoj poslovnoj karijeri ne znam što trebam učiniti – kazao je Ivan Miloloža, direktor Munje, kompanije kojoj plin u proizvodnji čini točno trećinu potrebne energije.
Posljedice koje će izazvati ovo poskupljenje plina jesu smanjenje proizvodnje i zasigurno otpuštanje radnika, a za građane više cijene mnogih proizvoda i usluga. Nitko ne želi špekulirati koliko bi zaposlenih u industriji zbog ovoga moglo ostati bez posla, ali svi su sigurni da će biti otkaza.
– Ovo će katastrofalno utjecati na proizvodnju i zaposlenost. Nemoćni smo da bilo što učinimo. Uz ove troškove poslovanja, poreze i zakonske okvire ne možemo biti konkurentni jer druge zemlje imaju znatno bolje uvjete za industrijsku proizvodnju. Ako se ovako nastavi, intenzivno ću početi razmišljati o preseljenju proizvodnje iz Hrvatske – ogorčen je Miloloža.
Vladimir Ferdelji, direktor Elektrokontakta i predstavnik Cro-industrije, smatra da je tim potezom dodatno povećana nekonkurentnost hrvatskih proizvoda. I on očekuje ukidanje radnih mjesta zbog smanjenja proizvodnje, ali se ne upušta u špekulacije o kolikom bi broju mogla biti riječ.
Stradat će i izvoz
– Očekujem da nakon ovoga i HEP podigne cijene struje jer se mnoge termoelektrane koriste plinom kao energentom. Zbog skupljih energenata rastu troškovi proizvodnje, a tečaj kune i dalje jača kako bi se uvoznim proizvodima povećala konkurentnost. To je nastavak stare politike koja vodi k uništenju hrvatske industrije. Ovo poskupljenje uskrsna je čestitka svima koji će nakon Uskrsa zbog toga ostati bez posla – kazao je Ferdelji.
To zadnje poskupljenje od 20 posto treće je od početka prošle godine, tako da ukupno povećanje cijena plina, u nešto više od godinu dana, iznosi 73 posto i najviše će pogoditi izvoznike, upozoravaju proizvođači. I Boris Mesarić, direktor Petrokemije, kompanije kojoj plin čini 50 posto proizvodnje, ističe da će to poskupljenje biti veliki udar na proizvodnju. Kompanija Hartmann poduzeće je sa 90 posto izvoza, što znači da svoju konkurentnost mora provjeravati na europskom tržištu na kojem nije došlo do povećanja cijena plina, pa ne postoje argumenti za prijenos novog troška na kupce.
– Dodatno situaciju pogoršava i pretjerano jaka kuna koja je u razdoblju 70-postotnog rasta cijene plina ojačala četiri posto, što toliko smanjuje prihod od izvoza. Uz rast cijene struje, do sada 19 posto i očekivanja od 17 posto, Hrvatska će za Hartmann biti izrazito nepovoljno mjesto za proizvodnju, što će zasigurno utjecati na selidbu dijela proizvodnje na druge, Hartmannu povoljnije lokacije – upozorio je Boris Garaj, direktor Hartmanna. S ovim cijenama energije Hrvatska je za industriju postala jedna od najskupljih država u Europi i to će sigurno imati dugoročne posljedice na potencijalne investicije, kaže Garaj.
– Ovime je zadan konačan udarac izvoznoj proizvodnji. Odnos cijena za građane i industriju u drugim državama puno je povoljniji u korist industrije, pogotovo za kupce koji se, kao mi, koriste plinom 340 dana po 24 sata u godini. Pogrešno je socijalnu politiku voditi kroz cijenu plina jer to destimulira štednju i daje pomoć i onima kojima ne treba. Kada se uništi industrija, ionako neće biti nikoga da daje novac građanima za plin. Najveća je ironija u tome što se industrijski potrošači zovu “ povlašteni potrošači”, s mogućnošću kupnje plina od više dobavljača – zaključio je Garaj.
Evo, iz izjave direktora Munje se vidi kako se vrši pljačka putem tečaja izvoznika. Kuna \"jača\" 4%, komu jača? Izvoznik koji je izvezao robu za eure preko noći dobiva 4% novca manje! Odnosno, Šuki mu ih lijepo popapa. Prebaci svojim omiljenim neradnicima, umirovljenicima ( s prosječnim radnim stažom od 28 godina!).