Skupština UN-a prvi put u povijesti održana virtualno: 'Ovo je najveća kriza nakon 40-ih'

Nikada na jednom zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda nije sudjelovalo toliko šefova država ili vlada kao ove godine, kada će svoje govore održati čelnici 171 od ukupno 193 članice UN-a, iako se nitko od njih neće pojaviti za govornicom u sjedištu UN-a na East Riveru u New Yorku.

Ovogodišnja Opća skupština, tradicionalno najmasovnije godišnje političko okupljanje svjetskih čelnika, kojom se uz to obilježava i 75. obljetnica formalno najvažnije međunarodne organizacije, prvi se put zbog pandemije koronavirusa održava virtualno, tako da se emitiraju unaprijed snimljeni govori svjetskih čelnika, u polupraznoj dvorani i pomalo komornoj atmosferi, bez neposrednih reakcija i kuloarskih sastanaka, koji su zasjedanju i davali osobitu draž i važnost.

Nazadovanje u nizu pitanja

Prvi je, kao što to nalaže tradicija, govorio glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, a on je i jedini nastupio uživo. Guterres je u svom govoru poručio da je UN pomogao da svijet izbjegne treći svjetski rat, naglasivši da svijet još nikad nije imao iza sebe tako dugo razdoblje bez velikoga globalnog konflikta. Međutim, naglasio je da svijet stagnira i nazaduje u cijelom nizu pitanja, poput borbe protiv siromaštva, očuvanja okoliša, jednakosti spolova ili smanjenja opasnosti od nuklearnog oružja. Svijet se, rekao je, suočava s “viškom multilateralnih izazova i manjkom multilateralnih rješenja”, čime je adresirao ne samo ključni problem današnjeg svijeta, nego i glavni problem organizacije kojoj je na čelu, čiju relevantnost danas mnogi dovode u pitanje: raspad međunarodnog poretka i okončanje razdoblja multilateralizma, koje zamjenjuju unilateralizam, ekonomski nacionalizam i trgovinski ratovi.

– Nitko ne želi svjetsku vladu, ali moramo surađivati kako bismo poboljšali upravljanje svijetom – poručio je Guterres, naglasivši kako je pandemija koronavirusa pokazala da međunarodni sustav ne funkcionira kako bi trebao u situaciji najveće krize poslije Drugog svjetskog rata. Prema njegovu mišljenju, međusobno povezanom svijetu treba umreženi multilateralizam, u kojem će razni akteri poput UN-a, međunarodnih financijskih institucija i regionalnih organizacija surađivati bolje nego dosad.

Nakon Guterresa govorili su brojni svjetski čelnici, poput kineskog predsjednika Xi Jinpinga, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i njemačke kancelarke Angele Merkel, koja se u svom govoru također zauzela za multilateralizam pri rješavanju gorućih svjetskih problema.

– Varaju se oni koji misle da mogu bolje sami. Naša dobrobit je nešto što dijelimo, kao i našu patnju. Mi smo jedan svijet – poručila je njemačka kancelarka, a sličnu poruku poslao je i predsjednik Macron, koji je apelirao na veću ulogu UN-a pri rješavanju globalnih problema pozivajući svijet na djelovanje, premda, kako je kazao, pandemija hrani strah od propasti i potiče narativ kolektivne nemoći.

‘Prilagodba UN-a 21. stoljeću’

Hrvatski premijer Andrej Plenković u svojoj je videoporuci pozvao na “prilagodbu UN-a 21. stoljeću” i reformu Vijeća sigurnosti, najvažnijeg tijela UN-a, kao i na borbu protiv klimatskih promjena. Plenković je objasnio kako danas živimo u bitno drukčijem svijetu od onog prije 75 godina. Odmah nakon Drugog svjetskog rata dvije trećine svjetskog stanovništva živjele su u ekstremnom siromaštvu, dok je danas broj siromašnih pao na desetinu, a do 2030. svaki će 16. čovjek biti siromašan.

Svijet je doživio nevjerojatan tehnološki napredak, ali nesreće koje su u vrijeme osnivanja UN-a opsjedale svijet, poput siromaštva, bolesti i izbjeglica, i dalje opterećuju naš planet, poručio je hrvatski premijer. Zbog toga je predložio “revitalizaciju” UN-a, kako bi se ta organizacija prilagodila današnjim izazovima.

– Reforma Vijeća sigurnosti odavno je potrebna, a naša povijesna godišnjica trebala bi biti prilika za ponovno razmatranje Povelje UN-a, kako bismo odgovorili na potrebe i realnosti novog doba – kazao je Plenković, naglasivši pritom važnost borbe protiv klimatskih promjena, što smatra “jednim od ključnih područja za budućnost čovječanstva”.