Ne bude li kakvih izvanrednih izbora, prvi sljedeći velik i važan izlazak na birališta bit će za točno godinu dana, na izborima za Europski parlament. Preživi li njegova vlada do tada, a kondicional je nužan zbog još uvijek kotrljajuće priče oko Agrokora, bit će to prvi izborni test za premijera Andreja Plenkovića. Jedino što ga može spasiti na tim izborima je - mala izlaznost.
U situaciji kad je izlaznost mala, a na europskim izborima često jest, profitiraju velike stranke koje mogu mobilizirati stranačku vojsku. A HDZ je takva stranka. Manje stranke, ili novi protestni stranački projekti i pokreti, mogu se oslanjati na nezadovoljstvo birača, ali to je nebitno ako ne mogu te birače dignuti s kauča, izvući iz kafića, maknuti s kompjutera, i dovući na birališta. Slaba izlaznost na europskim izborima ide, dakle, u korist HDZ-u.
Nekoliko drugih stvari ne idu mu korist. Prvo, stranke koje vladaju u državi u trenutku održavanja europskih izbora često znaju biti poražene na tim izborima za EP naprosto zbog toga što birači žele kazniti ili opomenuti stranku na vlasti. Drugo, puno važnije, Plenković kao nositelj HDZ-ove liste na prethodnim europskim izborima 2014. nije zapravo pobijedio ni tada, kad su birači bili skloniji kazniti Kukuriku koaliciju.
Jest, lista koju je nosio Plenković dobila je najveći broj glasova, ali ni Plenković osobno ni politička platforma koju on predstavlja nije tada dobila najveći broj preferencijalnih glasova. Najveći broj glasova dobila je Ruža Tomašić i politička platforma koju ona predstavlja, a koja je suprotna Plenkovićevoj političkoj platformi. Tomašić je svojedobno bila jedina saborska zastupnica koja je pozivala građane Hrvatske da glasuju protiv ulaska u EU na referendumu o pristupanju. A Plenković je, kako voli reći, čitavo svoje političko djelovanje i profesionalnu karijeru posvetio ulasku Hrvatske u EU (i nije nalazio ništa sporno u tome da nosi listu s jednom tako proklamiranom anti-EU političarkom).
Ruža Tomašić osvojila je 107.206 glasova, Andrej Plenković 71.072, a čitava lista HDZ-a i partnera 381.844 glasa. Lista SDP-a i partnera dobila je 275.904 glasa, dakle 106 tisuća manje od HDZ-ove.
Nepošteno bi bilo reći da bi HDZ-ova lista bez Ruže Tomašić dobila baš 107 tisuća glasova manje, jer nije Tomašić donijela svoje birače HDZ-u, nego su vjerojatnije već odlučeni HDZ-ovi birači jednostavno unutar liste preferirali nju. S vremenom se pokazalo da je više ona trebala HDZ, nego što je HDZ trebao nju. Ali Ruža Tomašić jest poslužila HDZ-u na europskim izborima 2014. kao trik za birače (trik kojim se poslužila i Kolinda Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima; sjetimo se samo koliko joj je bilo važno da joj se Ruža Tomašić pojavi u kampanji, makar i na običnoj kavi na Cvjetnom trgu). Za godinu dana, HDZ i Plenković vjerojatno neće moći ponoviti taj trik.
Protestne, anti-EU glasove na ovim će izborima skupljati netko drugi. Ne više, kao na prethodnim, ovlašteni HDZ-ov skupljač, odnosno skupljačica antieuropskih i antimanjinskih sentimenata birača. Za razliku od prošli put, kad je mogao biti skriven iza takvih sakupljača, pa njihove preferencijalne glasove prikazivati kao svoju pobjedu, Plenković će ovaj put biti ne samo na suprotnom polu, nego i meta takvih anti-EU skupljača. Tu je Živi Zid. Tu će vjerojatno biti i neki konzervativni front. I to će biti ozbiljan izazov za Plenkovića i HDZ, koji će vjerojatno tražiti slamku spasa u slaboj izlaznosti nedovoljno motiviranih ostalih, i jačanju izlaznosti svojih, HDZ-ovih birača. No, u interesu demokracije, i Europske unije, je veća izlasnosti svih birača, ne samo vjernih vojnika najorganiziranije stranke.
Što čeka druge stranke? S ovakvim padom u anketama, SDP teško da će dobiti više od 2, eventualno 3 zastupnika u novom sazivu EP-a. Biljana Borzan u dobroj je poziciji da stranka odluči kapitalizirati vidljivost njezina rada u EP-u, za koji se izborila na temama zaštite potrošača i kvalitete hrane, pa je stavi za nositeljicu liste. Novi šef stranke Davor Bernardić vjerojatno će nekog od svojih pulena staviti na drugo mjesto, što Toninu Piculi, hrvatskom rekorderu po broju preferencijalnih glasova 2014. (132.792 glasa), ostavlja tek treće ili još niže mjesto. Bio je Picula i na zadnjim izborima tek peti, ali ovaj put nema tog nekoga (zadnji put bio je to Milanović) koji Piculi preusmjerava protestne unutarstranačke glasove.
Amsterdamska koalicija IDS-a, Glasa i stranke Pametno, vjerojatno će ići sama na izbore, ali morat će izvesti omanje čudo da osvoji jedno zastupničko mjesto u EP-u. A i oko tog jednog će biti borba: tko? Anka Mrak Taritaš ili Ivan Jakovčić?
HDZ-ovu vojsku će najbolje mobilizirati Milorad Pupovac.