Slaba ponuda radnih mjesta – za jedno radno mjesto 549 molbi

Za radno mjesto poslovne tajnice u regionalnoj energetskoj agenciji stiglo je, kažu, više stotina molbi. Za posao u Atlantic grupi, koja je oglasila da traži regionalnog menadžera, stigne u prosjeku 549 molbi, pa toliko prijava u tvrtki Emila Tedeschija očekuju i za posljednji oglas. Lani je na 147 natječaja Atlantica stiglo 6586 prijava! Čak i kada ga objave na internetskim stranicama banke, 50 do 100 kandidata želi posao blagajnika u Erste banci. Među aktivnim oglasima gužve nije bilo jedino za posao farmaceuta na Braču i u Bizovačkim Toplicama, dok se za farmaceuta u Zagrebu natječe 10 osoba. Ovo ljeto po internetu se najviše nude poslovi trgovačkih putnika, ali iz razgovora s nekoliko oglašivača jasno se može zaključiti da je interes slab. Mnogi se raspituju telefonski, ali kada dobiju odgovor da će biti plaćeni po učinku, da moraju koristiti vlastiti automobil uz neodređene uvjete prijave i zaposlenja, najčešće se i ne pojavljuju na razgovoru. S približno 52.000 mladih u dobi do 24 godine i gotovo 100.000 do 29 godina Hrvatska je, uz Španjolsku i Grčku, europski lider po nezaposlenosti mladih.

Veći angažman

Poslovi se uglavnom nude u slabo plaćenom sektoru: ugostiteljstvu, trgovini i turizmu, a rijetka su zanimanja poput farmaceuta, liječnika... gdje poslodavac dočekuje kandidata s pitanjem: kada možete početi raditi? Tek svaki drugi nezaposleni s diplomom uspije brzo naći posao, dok se kod srednje škole brzina zaposlenja spušta na 30% u razdoblju od šest mjeseci nakon prijave. Poslodavci uglavnom koriste mlade za “popunjavanje praznina”, traže osobe s iskustvom, ali istodobno nisu spremni uložiti u mlade da to iskustvo steknu, pokazalo je istraživanje Zavoda za zapošljavanje. Nude im 2000 do najviše 3000 kuna plaće, većina 8 do 9 mjeseci radi na crno prije nego što im ponude pisani ugovor. To je istraživanje pobilo uvjerenje da stariji nisu poželjna radna snaga te da tvrtke radije uzimaju mlade. Višnja Perin, savjetnica u zadarskoj službi nezaposlenih, kaže da bi mladi lakše pronalazili posao kada bi bili aktivniji u traženju posla. Radionice koje povremeno provodi HZZ imaju dobar uspjeh, ali problem je što nemaju kapaciteta da u njih uključe 52.000 mladih bez posla.

– Sam angažman mladih na traženju i samoprezentacija nisu jamstvo brzog i prikladnog nalaženja posla – kaže Teo Matković, stručnjak za tržište rada.

Dipl. inž. građevine, 27-godišnja Splićanka gotovo tri godine pokušava pronaći posao u struci. Radila je u fast-foodu, trgovini tekstila, parfumeriji, prodavala sladoled, i to sve na crno. Javljala se i na natječaje u Zagrebu. Razgovor u jednoj zagrebačkoj građevinskoj tvrtki dotukao ju je. Gazda joj je mrtav-hladan rekao: “Ako hoćeš raditi za 1500 kuna, zaposlit ću te!”

Devet godina na burzi

Bolje nije prošla ni njezina vršnjakinja Marina Tandarić. Viša ekonomistica za računovodstvo i financije na bjelovarskome je Zavodu za zapošljavanje. U devet godina, koliko traži posao, uspjela je skupiti manje od dvije godine radnog staža. Ističe razočarano da joj je završeni studij poslovne ekonomije često bio prepreka za dobivanje poslova s nižom spremom koje bi rado prihvatila.

Otkako je prije gotovo tri godine diplomirao na osječkom Pravnom fakultetu, Brođanin Krešimir Grčević (29) nije našao posao. Diljem Hrvatske poslao je više od stotinu molbi:

– Nisam očekivao da će s diplomom biti tako teško pronaći posao – kaže. Kako bi barem malo povećao izglede da nađe posao, uključio se u Vladin program stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Ondje će godinu dana obavljati pravničke poslove i tako steći radno iskustvo te pravo na polaganje stručnog ispita.