Slaven Knezović: Treći entitet bio bi dobar za cijelu zemlju jer bi BiH tada postala prava država

Za Slavena Knezovića često kažu da je najzaposleniji hrvatski glumac, a sad se bacio i u producentske vode. 


:: Odlučili ste ekranizirati film po scenariju Josipa Mlakića "Mrtve ribe plivaju na leđima". Kad počinje snimanje?

U listopadu ili u studenome u Mostaru i u Hercegovini, što mi je oduvijek bila želja. To je moj najveći životni projekt. Snimat ću film o gradu u kojem sam se rodio. Otišao sam iz Mostara prije 21 godinu i sada ću se nakon toliko godina vratiti u taj grad s filmskom ekipom. Što je najvažnije, pronašao sam sredstva za financiranje ovog projekta u visini oko milijun eura, i to iz Hrvatske i BiH. Drago mi je što su prepoznali da je to dobar projekt i uložili su toliko novaca.

:: O čemu film govori?

Film je presijecan s više kratkih priča. To je 11 pričica u igri koje oslikavaju male obične ljude koji tu žive. Zajedničko svim tim pričama su ždralovi koji lete iznad i nagovještavaju oštru zimu i veliki snijeg. Sve te priče u vezi su sa ždralovima. Tako je obuhvaćena široka lepeza, pedesetak uloga.

:: Hoćete li i sami glumiti u njemu?

Hoću, igrat ću ulogu Mirkana koji je prije rata bio knjigovođa, a nakon rata ubija telad, krave i krmenja i od toga živi.

:: Hoće li se film snimati samo u Mostaru?

Osim u Mostaru, jedan dio snimat ćemo i u Zagrebu na kolodvoru. Taj će film ujedno biti poveznica između Mostara, grada u kojem sam se rodio, i Zagreba u kojem živim.

:: Koje ćete glumce angažirati?

Puno ćemo glumaca angažirati, iz Hrvatske i BiH. Osim mene glumit će Velibor Topić iz Mostara koji živi i radi u Londonu. Zatim Izudin Bajrović, Armin Omerović, Goran Bogdan, Asim Ugljen, Dražen Mikulić iz Rijeke... Za ostale će biti audicija u Mostaru, Sarajevu, Zagrebu... Naravno, bit će puno glumaca iz Mostara, i s lijeve i s desne strane. U tom projektu ne smije biti nikakvih podjela.

:: U Hercegovini je posljednjih godina prava filmska ekspanzija, rođeno je nekoliko dobrih festivala među kojima i vaš, snimaju se uspješni i nagrađivani dokumentarci, a sad ste zagazili i u dugometražni igrani film. Kakva je situacija s financiranjem, tko podržava hercegovačku kinematografiju?

Kontinuirano zasad ne podržava je nitko. Mi napravimo neke projekcije i uspijevamo nabaviti sredstva za snimanja iz Zagreba, Sarajeva... Mislim da bi se to moralo riješiti sustavno. U Mostaru smo osnovali filmsku i kazališnu udrugu. Izdvajat ćemo sredstva, sustavno i svake godine, u Hercegovini i u Mostaru ćemo napraviti svoju zakladu za kinematografiju „Hercegovački audiovizualni centar".

:: Prošle ste se godine zamjerili Sarajevo Film Festivalu kad ste javno rekli da očekujete da tvrtka Eronet prestane financirati njih, i da podrži filmske projekte u Hercegovini?

Logično je da firma iz Hercegovine podržava kulturne projekte iz Hercegovini. A da firme koje su iz Bosne podrže kulturne projekte iz Bosne. A oni iz Mađarske da podrže one iz Mađarske. Ako je logično da Eronet, firma koja je registrirana u Mostaru, plati 500 tisuća eura za Sarajevo Film Festival, zašto onda BH Telekom, koji je registriran u Sarajevu, ne da barem 10 tisuća eura za Dane filma u Mostaru? Nekakva omjera u BiH mora biti jer bez uvažavanja svih triju naroda u BiH koji u njemu žive nema napretka u toj zemlji i ona je osuđena na propast.

:: Kakva je situacija s Hrvatima u BiH nakon prošlojesenskih izbora? Jesu li stvari krenule nabolje?

Situacija s Hrvatima u BiH sada je kristalno jasna. Hrvati u BiH, kao najmalobrojniji narod, znaju što žele i sigurno će se izboriti za svoja prava spram ostala dva naroda u BiH. To je logično i normalno. Vjerujem da će naš predsjednik Dragan Čović izboriti hrvatska prava zajedno s HDZ-om BiH i Hrvatskim narodnim saborom.

:: Što je rješenje za Hrvate u BiH?

Jedino rješenje za Hrvate u BiH je treći entitet koji bi stavio u ravninu sva tri naroda tako da svatko može raspolagati svojim novcima i svojim resursima. Da mogu razvijati kulture i tradicije za očuvanje identiteta. Treći identitet prepoznat je i u Europskom parlamentu koji je donio rezoluciju o federalizaciji BiH koja mora biti osnovana na triparitetu. Ako Hrvati dobiju treći entitet, BiH je na putu da postane prava država.

:: Mnogi su Hrvati u Hercegovini sa simpatijama gledali na Josipovića i Milanovića, a sada i na Kolindu Grabar-Kitarović. Kako to objašnjavate?

Istina je da je mnogo Hrvata sa simpatijom gledalo na Josipovića i Milanovića, a sada gledaju na Kolindu Grabar-Kitarović. Meni je drago što se 12 europarlamentaraca u podijeljenoj Hrvatskoj, i lijevi i desni, zalažu i čine sve da pomognu BiH i da Hrvati postanu konstitutivni faktor. Nastala situacija u BiH u zadnjih 10 godina ujedinila je Hrvate i u Hrvatskoj, i u BiH, i u dijaspori.

:: Imate čin pukovnika HVO-a. Kako ste došli do njega, gdje ste ratovali?

Ratovao sam u Hercegovini, branio i Dubrovnik... Sveukupno sam proveo četiri godine na ratištu i sve sam ratne zadatke ispunio.

:: Kakav status danas imate kao ratni časnik?

Nemam ništa. Ali, nadam se da će se to jednog dana promijeniti. Žao mi je što svoja prava moram ostvarivati putem suda.

:: Što kažeš na braniteljske prosvjede u Savskoj 66 s obzirom na to da i sami pripadate braniteljskoj populaciji?

Nije u redu da branitelji prosvjeduju a da ih se i ne posluša. Mislim da bi to moralo završiti za stolom dogovorom branitelja i države. Branitelji su temelj hrvatske države. Da nije bilo njih, ne bi bilo ni Hrvatske. Svaka država na svijetu ima poseban odnos prema svojim braniteljima, prema ljudima koji su bili spremni položiti svoj život za nju.

:: Zašto je hrvatski film i dalje tako neprimjetan?

Evo, mislim da će konačno i hrvatski film imati svjetliju budućnost. Na području Balkana i bivše Jugoslavije mi u Hrvatskoj imamo najbolje uvjete i najviše novca ulaže se u filmove. Ima puno kvalitetnih hrvatskih autora. Samo je pitanje trenutka kada će zabljesnuti hrvatski film na svjetskoj sceni. Nadam se da ćemo mi s filmom "Mrtve ribe plivaju na leđima" imati veliki uspjeh.

:: Koju bi hrvatsku temu, prema vašem mišljenju, svakako trebalo ekranizirati?

Priču o Ivanu Vučetiću, Hrvatu iz Hvara koji je otišao u Argentinu i tamo radio u policijskoj postaji. Ivan Vučetić izumio je daktiloskopiju – identifikaciju s pomoću otisaka prsta, a dobio je i Nobelovu nagradu za područje kemije. To je naš velikan koji je umro u Buenos Airesu u velikoj četvrti koja nosi njegovo ime, ima i policijsku postaju i jedan golemi kip. Nažalost, mi Hrvati malo znamo o njemu.

:: Je li HAVC na dobrom putu da sredi financiranje hrvatskog filma?

HAVC je na najboljem putu i izdvaja jako puno sredstava za hrvatski film. Na području bivše Jugoslavije HAVC-ov proračun je oko 8 milijuna eura i da sve institucije funkcioniraju kao HAVC, bili bismo kao Švicarska.

:: S obzirom na to da igrate i u sapunicama, kako zapamtite tolike tekstove... Imate li šaptače na setu?

Imali smo šaptače kad sam snimao prvu hrvatsku sapunicu Vila Marija – bube u uhu. Ali ja sam osoba koja ima fotografsko pamćenje. Mogu pročitati dva lista papira, snimiti to i zapamtiti.

:: Mostarac ste, iz grada koji je i danas podijeljen. Prelazite li u istočni Mostar?

Ja sam rođen u istočnom dijelu Mostara i zato nemam razloga prelaziti tamo. U istočnom Mostaru imam kuću i u njoj boravim kad god dođem tamo. Na Mostar nisam nikada gledao kao na podijeljeni grad. Imam puno prijatelja i na lijevoj i na desnoj strani. Na Mostar mogu gledati samo kao na jedan jedinstveni grad.

:: S obitelji pak živite u centru Zagreba. Kako izgleda dan u obitelji Knezović?

Kad ne radim, sa ženom i kćeri Katjom izađem na Zrinjevac i prošetamo. Za mene je to najbolji dan i iskoristim ga u krugu obitelji. Uživam s njima u svakom trenutku.

:: Znamo da ste enciklopedija viceva. Ispričajte nam neki novi.

Zove neki tip i kaže.

– Halo, je l' to Radio Sarajevo?

– Da, izvolite!

– Evo, upravo hodam ulicom i našao sam crni novčanik.

– Pa, jeste li ga uzeli?

– Jesam, uzeo sam ga.

– A jeste ga otvorili?

– Jesam, otvorio sam ga.

– Pa što ima u njemu?

– 3 tisuće eura i 2 tisuće maraka.

– Ima li još što?

– Ima lična karta.

– Pa što piše na ličnoj?

– Piše Muharem.

– A što ćemo sada?

– Evo ako može jedna pjesma za Muharema!!! 

>> Slavena Knezovića i Marilynku "osudio" Euroart band 

>> 'Tri, četiri godine na ratištu daju materijala za 400 života'