Slavisti, za napredovanje objavite rad u časopisu za poljoprivredu!

Ostane li na snazi nedavno doneseni Pravilnik o uvjetima izbora u zvanja uništit će se humanističke, ali i društvene znanosti. To tvrde naši sugovornici, ugledni profesori s humanističkih i društvenih fakulteta, jednoglasni u tvrdnji da i oni žele pooštriti kriterije za napredovanje u zvanjima od asistenta do profesora.

Neprimjereni izdavači

Prema njihovim riječima, Pravilnik koji je potpisala predsjednica Nacionalnog vijeća za znanost prof. dr. Maja Vehovec ne pooštrava kriterije nego je neprimjeren za područje humanističkih i društvenih znanosti. Kao drastičan primjer nesuvislosti navode podatak da bi, primjerice, slavisti ili sociolozi trebali objavljivati u, kako ogorčeno i ironično komentiraju, \"poljoprivrednim časopisima\".

– Taj biser se krije iza kratice WASS-SENSE koja je deklarirana kao popis međunarodnih izdavača namijenjenih humanističkim znanostima. A taj popis napravio je nizozemski Centar za studij i istraživanje proizvodnje hrane, okoliša i zdravog života za svoje potrebe. Na tom popisu ima neprimjerenih izdavača. Ne znam zašto su to napravili, ako su imali relevantnu ERIH bazu podataka – komentira Milena Žic Fuchs, članica HAZU, predsjedateljica Stalnog odbora za humanističke znanosti Europske znanstvene zaklade koja je drugi put izdala listu relevantnih časopisa za objavljivanje znanstvenih radova koji su, uz ostalo, i uvjet za napredovanje u zvanjima.

Pojedinci u akademskim krugovima tvrde da se iza svega krije namjera ministarstva da zaustavljanjem napredovanja, a time i povišenja plaća zaposlenim nastavnicima na fakultetima, i znanstvenicima u institutima, uštedi novac.

– Nismo protiv pooštrenja kriterija, naprotiv, mi provodimo oštrije kriterije od propisanih, ali smo protiv neprimjerenih rješenja. Propisuje se da objavljeni radovi moraju biti samo na engleskom jeziku, a koga će izvan Hrvatske zanimati naše unutrašnje nacionalne političke teme. – To što su napravili je bezobrazluk, pogotovu što im mandat istječe 15. ožujka. Tko će se baviti tim temama i istraživanjima ako ih nema gdje objaviti i ako mu ona neće donositi bodove za napredovanje. Kriterije treba predložiti struka, a Vijeće nije ni željelo saslušati argumente iz humanističkog područja – oštar je Damir Boras, dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta koji je prvi i najžešće ustao protiv novog Pravilnika. Profesor s Fakulteta političkih znanosti upozorava da je Pravilnik napravljen nestručno i da će zatrti sve teme koje se bave hrvatskim nacionalnim pitanjima i temama.

– Oni su naveli neke časopise i baze podataka koje su, primjerice, relevantne za područje ekonomije, ali ne i za politologiju. Zbog tih njihovih upitnih kriterija ja ću za neke manje vrijedne radove dobiti maksimalne bodove, a vrhunsko istraživanje i rad bit će mi lošije vrednovani, samo zato što nisu objavljeni tamo gdje su oni propisali – kaže. Akademkinja i anglistica po struci, Žic Fuchs u ime svojih kolega s humanističkih fakulteta traži da se iz pravilnika povuče dio koji se odnosi na njih.

Ignorirali su nas

– Upozoravali smo ih na probleme i tražili razgovor, ali su nas ignorirali. Ni u jednoj europskoj zemlji ne postoji apsurd sličan ovom, nigdje nisu pravila ista za sva znanstvena područja – kaže Žic Fuchs. Predsjednica Znanstvenog vijeća prof. Vehovec kaže da se domaći časopisi ne ignoriraju i da je javna lista međunarodnih nakladnika samo za društvene i humanističke znanosti.