Došle su na naplatu posljedice političkog nečinjenja u posljednjih 20 godina i nedostatak nacionalne strategije razvoja Hrvatske. Polovica hrvatskih županija u desetljeću strahovitog gubitka stanovništva, kako ga naziva vukovarski demograf Dražen Živić, izgubila je od 9 do 16 posto stanovništva, a samo četiri županije lani su imale više ljudi nego 2007.
Najviše stanovnika izgubile su Sisačko-moslavačka županija, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Šibensko-kninska i Osječko-baranjska županija. Temeljem procjena broja stanovnika koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), izračunali smo gubitak stanovništva po županijama usporedivši 2007. i 2017. Stvarno stanje može biti i lošije jer se mnogi iseljeni nisu odjavili.
Nestao je jedan Vukovar
Istok Hrvatske je opustošen. U deset je godina Vukovarsko-srijemska županija izgubila ljudi gotovo isto toliko koliko ih ima cijeli Vukovar, njih 25.120. A Sisačko-moslavačka županija ostala je bez gotovo 30.000 ljudi.
– Ovo je desetljeće strahovitog gubitka stanovništva za Hrvatsku. Županije koje su najviše izgubile stanovnika potpuno su stradale u ratu i danas imamo u njima sve posljedice ratnih procesa koje nisu nadomještene dobrim ulaganjima i razvojem, pa su u izrazitoj depopulaciji. Slavonske županije i ostale, koje su bile pogođene ratom, danas plaćaju danak lošoj, sporoj i neadekvatnoj poslijeratnoj obnovi. Mi smo strategije razvoja počeli donositi kad je gruda loših demografskih pokazatelja već krenula – kaže demograf Dražen Živić.
Nažalost, 2017. je, dodaje, bila rekordna po nikad nižem natalitetu, nikad većoj razlici između broja rođenih i umrlih i po rekordnom iseljavanju naših građana u inozemstvo. Nikad od samostalnosti Hrvatske, govori Živić, nije bila veća razlika u Vukovarsko-srijemskoj županiji između rođenih i umrlih kao lani, kao i između odseljenog i doseljenog stanovništva, koja je premašila 5000 ljudi.
Dok Hrvatska većinski izumire, uz Zagreb, ima još županija uz obalu koje, zahvaljujući boljem životu od turizma, bilježe više stanovnika nego 2007. Pokraj Zagreba, to su Zadarska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija. Dobro stoji i Splitsko-dalmatinska županija, koja je u 10 godina izgubila manje od 1% stanovnika, zatim Zagrebačka, Međimurska, Primorsko-goranska županija...
– Nedostatak strategije razvoja Hrvatske došao je na naplatu. Zagreb upija mlado stanovništvo pa imamo daljnju centralizaciju koja dovodi do koncentracije stanovništva u Zagrebu i još nekoliko središta uz obalu. Uz obalu stanovništvo drži turizam i veći centri koji imaju zadovoljavajuću infrastrukturu za život ljudi. No, na krhkim nogama stoji i priobalni dio jer je opasno oslanjati se samo na turizam s obzirom na to da bi u slučaju sloma turizma prijetio novi val iseljavanja – govori demograf Marin Strmota.
Iako je riječ o procjenama broja stanovnika DZS-a koje podcjenjuju broj iseljenih zbog neodjavljivanja ljudi, i te procjene, kaže, pokazuju točne trendove. – Došla je na naplatu posljedica svih politika u posljednjih 20 godina. Nažalost, nikad nije postojala vizija i strategija razvoja Hrvatske i sad se posljedice vide u gubitku stanovništva. Hrvatska se, nažalost, prazni u velikom djelu svog prostora, a to što imamo opustošeni istok Hrvatske i ugroza je nacionalne sigurnosti. Posljednjih mjeseci sam bio nekoliko puta na istoku i osjeti se tamo pustoš i bez podataka DZS-a. Na kućama su natpisi “prodaje se”, a u Osijeku je svaki drugi lokal zatvoren. Istok Hrvatske je najugroženiji jer nije bilo razvoja u prostoru, ni vizije, ni strategije razvoja poljoprivrede, ni razvoja druge industrije u Slavoniji. Selo je uništeno iako bi se od poljoprivrede moglo živjeti kao što žive ljudi u drugim zemljama EU. Rad nam je potplaćen, 20 godina kasnimo sa svime, a bez vizije i strategije teško je ljude zadržati uz niske plaće – govori Strmota.
Starije stanovništvo
I ono preostalo stanovništvo sve je starije. Dok je prosječna dob stanovništva Hrvatske 2007. bila 40,8 godina, lani je iznosila čak 43,1 godinu. U Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji gotovo četvrtina stanovnika ima 65 i više godina, a u Sisačko-moslavačakoj, Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji više je od petine starih stanovnika.
Pogledajte video: Članovi Slobodne Hrvatske jajima gađali zgradu HDZ-a
Ljudi moji, pravite djecu! Pa će opet biti naroda! Do tad kupujte izuzetno povoljne nekretnine u tim krajevima. Ako se vi s time ne obogatite, onda će se vaša djeca najzad obogatiti kad ta područja ponovno procvatu. Pametni čovjek u sadašnjoj situaciji djeluje anticiklično.