Bivši ministar vanjskih poslova i jedan od najutjecajnijih bošnjačkih političara u BiH tijekom aktualnih pregovora o ustavnim promjenama zastupa stajališta bliska hrvatskim željama. Ta su stajališta ujedno i kontra onoga što zajedno zastupaju socijaldemokrati, SDA i stranke iz RS-a.
– Stranka za BiH je predložila jednodomni parlament, bez entitetskog glasovanja, te zaštitu vitalnih nacionalnih interesa kroz povjerenstva koja bi proizišla iz toga parlamenta. No, taj prijedlog niti je prihvaćen, niti je ikada ozbiljno razmatran. Zajedno s još nekim strankama smatramo da nije moguće prihvatiti ostanak entitetskog glasovanja jer bi to značilo da je tim pregovorima napravljen korak unatrag
Po prvi će se puta aneks 4. jednog mirovnog međunarodnog sporazuma pretvoriti u ustav BiH. Ali ovaj put našom dobrom voljom, bez pritiska i prijetnje genocidom, kao što je to bilo u Daytonu.
VL: Po tome ispada kao da je dogovor već pao?
SILAJDŽIĆ: Ne postoji ništa što bi ukazivalo na to da pregovori nisu zaključeni.
Nitko zapravo nema te dokumente, nisu ih dobili ni mediji, jer je cijeli
proces pregovora netransparentan. A koliko svi znamo, to je dogovoreno između
dviju
stranaka u Federaciji i triju stranaka u RS-u.
Ono što je bitno i što svi znamo jest da je parlament ostao s entitetskim glasovanjem. Ostavljen je sustav blokada koji je i dosad djelovao, s time što se i međunarodna zajednica nakon toga povlači iz procesa odlučivanja. Drugim riječima, imat ćemo blokade, a nećemo više imati međunarodnu zajednicu koja će ih rješavati.
VL: Hoće li Stranka
za BiH staviti potpis na takav scenarij?
SILAJDŽIĆ: Ni slučajno. Ovo se često naziva kozmetičkim izmjenama, a suština
je zapravo u tome da se radi o koraku unatrag. I mi bismo ga još trebali
potpisati i prihvatiti kao svoj ustav! Upravo je to cilj Miloševićeva, odnosno
beogradskog
režima.
VL: Koliko su snažni pritisci međunarodne zajednice?
SILAJDŽIĆ: Zaključite sami po tome što su se neke sesije odvijale u Centralnoj
banci BiH i trajale do zore. Očigledno je da se nekome jako žuri. Inzistira
se da se dogovorimo do 1. travnja, kao da se radi o mjesnoj zajednici
a ne o državi. Ili nekoj minornoj odluci, a ne ustavu BiH koji bi trebao biti
stvar građana, jer to je građanski ugovor.
I što je jako važno - sve to odvija se paralelno s tužbom protiv SiCG, a taj čin obezvređuje tu tužbu. Iz potvrde podjele BiH ispada da je režim u Beogradu bio u pravu, a ne mi kad smo se branili. I da je to bio, kako oni vole kazati, građanski rat.
VL: U nekim
se stavkama
očigledno slažete s hrvatskim pregovaračima?
SILAJDŽIĆ: Da, čini se u većini. Naš je stav već dugo da BiH ne treba
imati entitete nego regije, jer su prirodna posljedica razvoja zemlje. Dakle,
tu se slažemo. Drugo, slažemo se i da se ne može ovako odlučivati u Parlamentu
BiH. Što se tiče Predsjedništva, ne znam kakvi su im sada stavovi,
no to
i nije toliko važno.
SDP i SDA za strance
VL: Jesu li nakon ovoga moguća pregrupiranja na političkoj sceni, odnosno koalicija SDP-a i SDA
nakon sljedećih izbora?
SILAJDŽIĆ: Koliko znam to je već u procesu. Oni samo tako i mogu ostati na površini. U ovom trenutku to odgovara i nekim stranim faktorima ovdje, što je očigledno iz njihovih medijskih istupa. Ovim se daje imprimatur Miloševićevu projektu i on bi bio sasvim zadovoljan takvim ishodom.