Slijedi li rat SAD-a i Kine?

Valjda posljednje medijsko sredstvo koje može iz temelja uznemiriti desetljećima uhodavane strukture poput Crkve, banaka ili vojske, jesu knjige. One, čak i kada su čista fikcija, mogu proizvesti vrlo neugodne učinke za ustanove koje nerijetko djeluju poput korporacija većih od bilo koje stvarne korporacije. Sjetimo se samo Dana Browna i Da Vincijeva koda. Iako je autor i sam priznao kako je sve čista fikcija temeljena na pseudopovijesti, snimljena je gomila dokumentaraca koji su se bavili tom velikom navodnom zavjerom.

Peter W. Singer, cijenjeni američki futurolog, te August Cole, nekadašnji novinar, napisali su posve drukčiju knjigu. Ghost Fleet: A Novel Of the Next World War, bavi se sukobom SAD-a s Kinom, mogućnošću koja je u američkim medijima i u službenoj američkoj politici sustavno zanemarivana. Sam Singer kaže kako je američka administracija svjesna da do takvog sukoba može doći, ali ne smatra da je on lako moguć pa vjeruje kako je onda bolje ne ljutiti Kineze takvim napisima. Singer u nizu intervjua, koje je samo u posljednjih mjesec dana dao praktično svakom iole važnom američkom mediju, vjeruje suprotno. Ne samo da je rat jako blizu nego sigurno neće ni biti brz ni intenzivan kako službena doktrina sugerira.

– Režimsko kinesko glasilo nedavno je objavilo tekst u kojem stoji kako je rat neizbježan ako SAD ne promijeni svoju politiku na Pacifiku, a to nije jedini takav citat. Ankete govore o tome da 74 posto Kineza vjeruje kako bi njihova zemlja pobijedila SAD u izravnom ratu. Ne vjerujem da je rat baš neizbježan, ali ima pomaka u geopolitičkim trendovima. Ponovno je na sceni suparništvo supersila – kaže Singer u jednom intervjuu.

Posljednji avioni s pilotom

Možda bi se moglo reći da nije riječ o originalnoj tezi dok se dublje ne prokopa Singerov životopis i ne prolista sporna knjiga u kojoj on piše o mogućem sukobu Kine i SAD-a, ali i o najmodernijem svjetskom naoružanju. Singer piše o eksperimentalnom oružju, podrobno opisuje 20 mogućih upotreba različitih vrsta dronova i predstavlja oko 400 raznih vrsta oružja nekog budućeg rata... Treba znati, Singer je suradnik magazina Popular Science u kojem uporno bilježi svaku iole važniju novotariju u naoružanju bilo koje zemlje.

Već i same suhoparne činjenice o kineskoj i američkoj vojsci koje navodi u knjizi ostavljaju bez daha. Počevši od 2012., Kina proizvodi više ratnih brodova i aviona od bilo koje druge zemlje. Taj trend nastavit će se i 2016. i 2017. Potencijalni rat vodio bi se ne više na tri, nego na četiri glavna područja – zemlji, vodi, zraku i cybersvemiru. Ovo posljednje nije više hakiranje nečijeg weba zato što je snimio nepoćudan film, već je mnogo, mnogo dublje.

Cyber ratovanje ne poznaje granice. Gotovo stotinu zemalja ima vojne cyber jedinice, same Sjedinjene Države imaju za to i posebnu komandu. Ali, postoje i tisuće i tisuće neovisnih hakera poput grupe Anonymous koji bi također mogli imati nepredvidivu ulogu u eventualnom sukobu. Velika je šansa da će prvi ispaljeni hitac u takvom ratu biti virtualan. Prema Singeru, zabluda je misliti kako SAD ima tehnološku premoć. Tko ima najbrži svjetski superkompjuter, pita on. Pa navodi nevjerojatnu činjenicu – 78 posto mikročipova na avionu F-35, ponosu američkih zračnih snaga, napravljeno je u Kini. Prema tome, pametno je u razgledavanje arsenala budućnosti krenuti iz zraka. Upravo F-35 bio je garancija da će SAD zadržati zračnu nadmoć koju održava već desetljećima. Ipak, ne samo zbog tih 78 posto kineskih čipova, ta nadmoć nije više tako jaka. Kineski zrakoplov J-31 Gryfalcon vrlo mu je sličan ne samo izgledom već i letnim osobinama te brzinom. Ni Rusi, koji su u Singerovoj knjizi tek kineski kompanjoni u potencijalnom napadu na američki Pacifik, ne zaostaju. Njihov Suhoj T-50 PAK FA jednak je po osobinama američkom F-22.

Ali postoji točka sloma – ovi su avioni vrlo vjerojatno posljednji kojima će upravljati čovjek. Slijedi doba dronova. Kina je već testirala svog Božanskog orla, bespilotni vojni avion opremljen s čak sedam različitih radara. Oni mu omogućuju da tzv. nevidljive avione poput F-35 opazi i obori s velikih udaljenosti. No, potencijalni rat odvijat će se i koji kilometar više u orbiti. Oko Zemlje lebdi više od 1200 aktivnih satelita, a glavnina informacija ključnih za sukobe ide upravo preko njih. Američko zrakoplovstvo nedavno je odobrilo pet milijardi dolara težak budžet za razvoj napadačkih i obrambenih oružja smještenih u svemiru.

Druge zemlje prate ovaj trend. Prema Singeru, svaka supersila nastoji ostvariti primat u najvećim visinama. Rusi razvijaju antisatelitske sustave, prošlu jesen testirali su "ubojicu satelita". Isto čini i Kina koja je 2013. obavila navodnu "znanstvenu misiju", a zapravo postavila Dong Ning-2, raketu koja sa Zemlje može uništiti ciljeve u atmosferi, ali i u geostacionarnim orbitama. Kad Kina, vjerojatno poslije 2020., bude lansirala svemirsku stanicu Tiangong 3, bit će jedina zemlja s multimodalnom letjelicom u svemiru. Kinezi naravno tvrde kako je riječ o znanstvenoj platformi, no činjenica je da će Međunarodna svemirska postaja tada prestati raditi pa će Kinezi u Zemljinoj orbiti ostati sami. I u velikoj prednosti. Američka znanstvena vojna agencija DARPA planira lansirati što je moguće više satelita u orbitu, što je jedna od mogućih taktika protiv kineske prisutnosti u svemiru.

I sukob na vodi mogao bi biti podjednako napredan i spektakularan. Pogotovo zato što se takav sukob nije vodio od kraja Drugog svjetskog rata. SAD je nedavno najavio skoro porinuće 13 milijardi dolara vrijednog nosača aviona klase Gerald R. Ford. To je najskuplje plovilo u povijesti američke mornarice sagrađeno da traje 50 godina, a u službu ulazi sljedeće godine. Neće biti jedini, planirana su najmanje dva, a drugi će nositi ime Johna Fitzgeralda Kennedyja. Amerikanci tvrde kako je riječ tek o pojačanju jer je njihovih deset nosača aviona klase Nimitz već razasuto po svjetskim morima. Ipak, novi nosač znači golem tehnološki napredak.

Nosač Gerald R. Ford treba 300 ljudi manje u posadi, tako da će ih biti 4400, zajedno sa 75 aviona. Može proizvesti tri puta više električne energije od Nimitza, što omogućuje upotrebu elektromagnetskog sustava lansiranja zrakoplova i uzlijetanje 25 više aviona po danu. Povećana energija omogućuje upotrebu i lasera i elektromagnetskih topova. Već 800 godina topovi koriste barut, ali to će, čini se, prestati nakon što završe testiranja u mornaričkoj bazi u Dahlgrenu u Virginiji. Novi top ima domet od 160 km, a granata putuje brzinom dvostruko većom od brzine metka. Svaka će granata stajati 25.000 dolara. Da bi ga se upogonilo, treba 25 mW struje.

Jednim udarom protiv razarača

No, u američkoj se javnosti postavlja pitanje čemu takav brod kada se zna da Kinezi ubrzano razvijaju rakete koje mogu jednim udarom uništiti razarač. Sjedinjene se Države nadaju da takav udar ne može razoriti dugo iščekivano plovilo njihove mornarice, DDG 1000 USS Zumwaltu, naoružano vođenim raketama, čiji bi obrisi trebali biti nevidljivi radarima. Navodno će na sonaru ovo plovilo biti vidljivo jedva kao podmornica, 50 puta manje uočljivo od klasičnog razarača. Kako je visokoautomatiziran, Zumwalt treba posadu od samo 158 ljudi, za usporedbu sličan brod iz Drugog svjetskog rata trebao ih je 1196.

Zumwalt će do porinuća prvog nosača klase Ford biti jedino plovilo koje može nositi elektromagnetski top. Naručena su tri Zumwalta, ali i borbeno visokobrzinsko plovilo Littoral namijenjeno bliskoj borbi, razminiranju te protupodmorničkoj borbi. Ali, i opet, Kina ima svoje uzdanice. Nova kineska krstarica Tip 055 ima moderan radar, topove od 130 mm te kapacitet za skladištenje do 128 raketa, čime bi mogla nadmašiti bilo koji NATO-ov brod. Napredna podmornica Tip 095 trebala bi se pojaviti 2019., a potom i CV-18, prvi kineski supernosač koji će biti opremljen stealth borbenim avionima, helikopterima i dronovima.

Pancirka poput riblje krljušti

I SAD i Kina rade na novom valu plovila koja su u osnovi dronovi. A dron je oslonac i pješaka budućnosti. Dron PD-100 Hornet, koji testira američka vojska, težak je samo 18 grama, velik kao vrabac. Može ga se nositi u džepu, domet mu je kilometar i pol, a tijekom leta uživo prenosi video i fotografije. Izrael razvija pametne naočale koje bi trebale postati dio high-tech odijela američkih specijalnih snaga Tactical Assault Light Operator Suit ili TALOS. S tih naočala pješak dobiva podatke o navigaciji i neprijateljskim lokacijama te prijevod na engleski s lokalnih jezika. Modernog će pješaka štititi pancirke nove generacije nalik ribljoj krljušti. Planirani "vanjski kostur" neće biti sličan onom iz Iron Mana. DARPA razvija takav koji će stati ispod odjeće, koji će pojačavati zglobove vojnika i njegovu izdržljivost te mu omogućiti da ponese veću količinu opreme. U najboljem slučaju, egzokostur morao bi pješaku omogućiti da pod punom ratnom spremom istrči milju za četiri minute.

Naravno, sve to skupa ne znači puno ako vojnik nema adekvatno oružje, a na tom su polju, dakako, najbolji Rusi. Njihova puška AK-12 zamijenit će najpopularniju automatsku pušku svih vremena, AK-47, poznatu kao kalašnjikov. Na njega otpada oko petine ukupnog broja vatrenog naoružanja u svijetu. Puška AK-12 može ispucati tisuću metaka u minuti, u hodu joj se može zamijeniti cijev, imat će nastavak za ispaljivanje granata i optički nišan.

Amerikanci su se koncentrirali na streljivo pa pod imenom Extrem Accuracy Tasked Ordnance (EXACTO) razvijaju samonavodeće metke. Ti meci imaju senzore i peraje što im omogućuju promjenu smjera u letu. Čini se, ipak, da su Rusi jedini koji dužnu pozornost daju tenkovima. Razvili su univerzalnu platformu za oklopna vozila Armata na kojoj se temelje novi tenk T-14 i oklopni transporter BMP-15. Tvrdi se kako će to biti jedina vozila koja će preživjeti novi hibridni rat. Imaju reaktivan oklop, Doppler radar koji otkriva dolazeće projektile i mogu automatski lansirati protumjere. Transporter istih osobina kao i tenk omogućuje da se iz njega pješaci iskrcavaju odmah pokraj tenkova i aktivno uključuju u borbu, što je golem napredak u odnosu na staru strategiju u kojoj su tenkovi uvijek išli prvi. Ta dva oklopnjaka neće biti i jedina na novoj platformi, Rusi će sve svoje oklopništvo temeljiti na Armati.

>> Kina može izazvati novu krizu, burza pala 30 posto