U Njemačkoj zabranili mise za Praljka

Biskupija Rottenburg-Stuttgart zabranila je hrvatskim katoličkim misijama u Njemačkoj služenje misa zadušnica za generala Slobodana Praljka i sudjelovanje u bilo kakvim pobožnostima i komemoracijama Praljku u čast.

U dopisu koji je misijama 5. prosinca poslao katedralni kanonik Paul Hildebrand svećenike se opominje da nije na njima da dovode u sumnju presudu Haaškog suda, koji je Praljka osudio za ratni zločin. Kanonik u pismu upozorava i da su svećenici dužni striktno poštovati njegov naputak te da bi njegovo kršenje predstavljalo neposlušnost koja se kažnjava po kanonskom, odnosno crkvenom pravu. Pritom se poziva na odredbu Kanonskog zakonika koja govori da je kler posebno obvezan iskazivati poštovanje i poslušnost papi i svaki svojem ordinariju, a krajnja kazna za trajnu neposlušnost po istom je zakoniku otpuštanje iz zavjeta.

Oštra reakcija  hrvatskih teologa Ante Periše i Ante Sesara

Kanonski zakonik predvidio je i slučajeve kada se uskraćuje pravo na crkveni sprovod, među ostalim ako je riječ o “očitim grešnicima kojima nije moguće dopustiti crkveni sprovod bez javne sablazni vjernika”, i to ako pokojnik prije “nije pokazao neke znakove kajanja”.

Hildebrand se u svojoj zabrani služenja misa za Praljka ipak nije pozvao na crkveno pravo, nego isključivo na presudu svjetovnog Haaškog suda. Takav čin izazvao je oštru reakciju hrvatskih teologa Ante Periše i Ante Sesara, koji su biskupiji Rottenburg-Stuttgart poslali otvoreno pismo u kojem konstatiraju kako takva zabrana “krši sve civilizacijske, a kamoli kršćanske običaje i norme”.

Dvojica teologa pozivaju se na autoritet Biblije i citiraju starozavjetnu Knjigu o Makabejcima koja upućuje na molitvu za mrtve, čak i ako su počinili grijeh. Podsjećaju da je svjetovna vlast, ona rimska, na smrt osudila i Isusa, kao i da je zaštitnik jedne od misija u istoj biskupiji Alojzije Stepinac osuđen kao ratni zločinac, a Crkva ga je unatoč tomu proglasila blaženim.