Slobodan Praljak i francuski sudac Antonetti vode zanimljive rasprave

Vrlo je zanimljiv, do sada neviđen odnos jednog haaškog suca, koji predsjeda sudskim vijećem u slučaju “Prlić i ostali”, francuskog suca Jeana-Clauda Antonettija i jednog od šest optuženih Hrvata, generala Slobodana Praljka.

Proces je i sam po sebi čudan, sudi se Hrvatima koji su predstavljali političko-vojnu okosnicu HVO-a i HZ Herceg Bosne, a optuženi su za zločine, koja uključuje i agresiju RH na BiH. Riječ je o najduljem procesu u Haagu.

Praljak, kao slikoviti, superobrazovani enciklopedist, naišao je u osobi francuskog suca Antonettija relevantnog slušatelja, ali i sudionika rasprava o različitim područjima intelektualnog života, ali i povijesti. Praljak je umjetnik, redatelj, vojnik, Francuz pak osobenjak među sucima u Haagu – pariški gospodin, vrhunski sudac, bivši savjetnik predsjednika Chiraca.

Poznat po tome što njemu jedinome radni tjedan u Haagu traje četiri, a ne pet dana. Vikend u Parizu mu je svetinja, naime. Tužitelji doslovno mrze Praljka, no sudac im ne daje da ga prekidaju.

Generali-partizani
– Piše u vašem životopisu da ste režirali i Brechtove drame. Jeste li se pritom služili predloškom iz 1922. ili onim iz 1924.? Kako to da ste dobili dopuštenje režirati u kazalištu i “Paklenu naranču” kad je autor striktno zabranjivao izvođenje svoje drame u bivšim komunističkim zemljama?, neka su od pitanja suca Antonettija.

No, nakon tih uvodnih tema, i Praljak i sudac počeli su znatno ozbiljniji posao. Praljak se, naime, pojavljuje u sudnici i kao optuženik, odvjetnik (premda ima ekipu branitelja koju vodi Božo Kovačević), ali i kao svjedok obrane.

Već je prošlo osam radnih dana svjedočenja. Suca je jako zanimalo što se generala Bobetka spominje u dijelu optužnice o “udruženom zločinačkom pothvatu”, dijelu o agresiji RH na BiH, a riječ je o bivšem partizanu, antifašistu. Praljak objašnjava:

– Bio je prvi partizan u Europi, Sisački odred prvi se borio protiv Hitlera... U Hrvatskom proljeću imao je stav o većoj samostalnosti Hrvatske pa je umirovljen...

Načelnik stožera HV-a bio je i partizan Martin Špegelj, iz JNA su stigli i generali Anton Tus, Slovenac Gorinšek, Srbi Šumanovac i Jezerčić. Franjo Tuđman bio je aktivni partizan od ‘41., poslije general JNA, osuđen jer je dokazao manipulacije iz Srbije o broju žrtava Jasenovca...

Teške odluke
Suca dalje zanima kako to da su iz Hrvatske stizale velike količine oružja za Armiju BiH, a na djelu je bio hrvatsko-muslimanski sukob.

– Pa, čujte, bile su to jako teške odluke, slali smo im oružje u nadi da će shvatiti: ako im daješ oružje, da im ne možemo biti neprijatelji. Znali smo da će dio tog oružja biti upotrijebljen protiv naših vojnika, ali i da će obraniti Sarajevo, Tuzlu, mislili smo i Srebrenicu i Goražde... – objašnjavao je Praljak sucu Antonettiju.

Svjedočenje Praljka trajat će do sredine srpnja.

Praljkova “ekstenzivna” obrana uvijek smeta tužiteljima, no sudac Antonetti u pravilu staje na Praljkovu stranu. Kada je prigovoreno zašto Praljak objašnjava široku pozadinu vezanu uz Franju Tuđmana, sudac je objasnio: – Točno je da Franjo Tuđman nije bio optužen jer je umro, ali da je živ, bio bi ovdje na optuženičkoj klupi, a bio bi i general Janko Bobetko na optuženičkoj klupi da je živ. To treba imati na umu kada se govori o “udruženom zločinačkom pothvatu”.